Bolesti štitne žlijezde i prehrana

Štitna žlijezda, žlijezda smještena u području vrata, s prednje strane dušnika, neposredno ispod Adamove jabučice, stvara hormone koji u svom sastavu imaju jod, a uvelike kontrolišu  metabolizam našeg organizma.

Jednostavnije rečeno, hormoni štitne žlijezde kontrolišu brzinu kojom će se dešavati i izmjena materija u našem organizmu, koliko brzo će se materije uz prisustvo kiseonika razgraditi, a novonastale strukture ugraditi u stanicu. Jod je neophodan element za normalan rad ove male žlijezde, te svaki nedostatak joda u organizmu vrlo brzo dovodi do nastanka jedne od najraširenijih bolesti „nutritivnog karaktera“ – uvećanja štitne žlijezde ili takozvane „guše“.

Treba istaći da je u razvijenim zemljama nedostatak joda u prehrani relativno rijetka pojava, te je najčešće povezan s malom koncentracijom joda u vodi za piće i zemlji na kojoj se voće i povrće uzgaja. Ako se zna da je područje na kojem pojedinac živi siromašno jodom zbog raznih vanjskih faktora, onda se tim osobama mora sugerisati uzimanje većih količina joda putem hrane.

Namirnice koje su najbogatije jodom jesu: morske ribe, alge, jaja, jogurt, sir, jodirana so. Pojedine namirnice na neki način brane organizmu pravilno iskorištavanje joda i mogu umanjiti sposobnost organizma da iskoristi jod za sintezu hormona štitne žlijezde. Dobro je znati da u te namirnice ubrajamo: karfiol, kelj, prokulice, repu i kikiriki. Najviše su riziku izloženi strogi vegetarijanci (veganisti) koji takve namirnice svakodnevno koriste u prehrani i to u velikim količinama. U zemljama u razvoju gušavost je vrlo često posljedica jedne autoimune bolesti koja smanjuje funkciju štitne žlijezde, pa nastupa hipotireoza.

Hipotireoza

Hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitne žlijezde, dovodi do usporavanja metabolizma organizma. Bolest se razvija veoma polako. Uz uvećanje štitne žlijezde i pojave gušavosti (što i nije svaki puta pravilo, jer se štitna žlijezda može povećati i samo s jedne strane), javlja se umor, zaboravnost, uvećanje tjelesne mase, nepodnošljivost hladnoće, zatvor stolice, suhoća kože i kose. Ako je uzrok autoimune prirode, onda se u organizmu stvaraju antitijela koja napadaju vlastito tkivo štitne žlijezde, a posljedica toga je smanjeni nastanak hormona. Hipotireoza se može javiti u svako životno doba, ali je mnogo raširenija među starijim osobama. Ako se razvije tokom adolescencije može usporiti rast i razvoj sekundarnih seksualnih osobina, a ako se javi u najranijem djetinjstvu vrlo često i normalni razvoj moždanih funkcija. Stoga se danas redovno nivo hormona štitne žlijezde kontroliše odmah po rođenju djeteta. Slabo aktivna štitna žlijezda kod žena vrlo često dovodi do uvećanja vrijednosti holesterola u serumu. Terapija se sastoji u davanju sintetičkih molekula hormona štitne žlijezde.

Hipertireoza

Hipertireoza ili uvećana aktivnost štitne žlijezde dovodi do uvećanog stvaranja aktivnih hormona, te po tome nastupa ubrzanje metabolizma, srce brže kuca, krvni pritisak je veći, nastupa gubitak težine, povećanje apetita, znojenje, nepodnošljivost topline, izbočenost očiju. Obično se hipertireoza javlja uslijed prisutnosti antitijela u krvi koja stimulišu štitne stanice, ali se razlog stvaranja tih antitijela još uvijek ne zna. Hiperaktivnost štitne žlijezde ima i svoj genetski uzrok i mnogo je raširenija bolest u žena u usporedbi s muškom populacijom. Zbog ubrzanog metabolizma osobe koje pate od hipertireoze iskorištavaju prehrambene materije mnogo brže. Ako gubitak težine počinje predstavljati veliki problem moraju se u prehranu uvesti namirnice bogate bjelančevinama kako bi se nadoknadio gubitak mišićne mase. To su meso, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi, ali i dodatne količine vitamina B-skupine su neophodne jer sudjeluju u metabolizmu ugljenih hidrata i bjelančevina. U tu svrhu treba konzumirati nemasnu svinjetinu, fermentirane mliječne proizvode ili uzeti nadopune u obliku pivskog kvasca.

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr