Migrena predstavlja vrstu glavobolje od koje, prema svjetskim statistikama, pati prosječno oko 11% svjetskog stanovništva i koja je sedmi uzrok onesposobljenosti u svakodnevnom životu. Shodno tome, pravilan pristup liječenju je ključan u poboljšanju kvaliteta života zahvaćenih osoba.
Arterijska hipotenzija, to jest nizak krvni pritisak, pojava je koja može imati mnoštvo uzroka – od onih koji ugrožavaju život poput nekih aritmija do hroničnih stanja bez ikakvih simptoma. Liječi se prvenstveno sam uzrok hipotenzije, a u nedostatku istog, liječenje je najčešće vezano za promjenu životnih navika i rjeđe upotrebu lijekova.
Rak dojke je najčešća zloćudna bolest kod žena, a broj oboljelih rakom dojke u svijetu se udvostručio u posljednje tri decenije. Uprkos sve ranijem otkrivanju, savremenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te nacionalnim programima ranog otkrivanja rak dojke je još uvijek kod velikog broja oboljelih fatalna bolest.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji ukoliko se primijene u dovoljnoj dozi mogu pomoći u održanju zdravlja domaćina. Najčešće vrste probiotika su bakterije koje proizvode laktičnu kiselinu, ali se određene vrste gljivica koriste kao probiotski organizmi.
Noćno mokrenje (nokturija, nikturija) jedan je od najčešćih znakova poremećaja donjeg dijela mokraćnog sistema. Nokturija se definiše kao potreba za buđenjem jednom ili više puta u toku noći kako bi se ispraznio mokraćni mjehur. Noćno mokrenje može biti izazvano dobroćudnim povećanjem prostate, prekomjerno aktivnim mokraćnim mjehurom, šećernom bolešću, kao i uzimanjem određenih vrsta lijekova.
Bol je neugodan individualni osjećaj koji je teško definisati. Percepcija boli se razlikuje od čovjeka do čovjeka. Međunarodno udruženje za proučavanje boli definiše bol kao neugodno fizičko i emocionalno iskustvo povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva.
Poremećaji srčanog ritma podjednako su zastupljeni u svim životnim dobima čineći značajan globalni problem. Aritimije, tj. poremećaje srčanog ritma, možemo podijeliti na supraventrikulske i ventrikulske, zavisno od toga iz koje srčane komore dolaze.
Moždani udar predstavlja bitan globalni problem s obzirom na to da je vodeći uzrok fizičkog invaliditeta, te je među vodećim uzrocima smrti u svijetu. Osim toga, moždani udar bitan je faktor u razvoju demencije.
Kardiovaskularne bolesti, među kojima aterosklerozna bolest zauzima vrlo važnu ulogu, odgovorne su za više od četiri miliona smrtnih slučajeva u Evropi godišnje. U našim područjima, kardiovaskularne bolesti odgovorne su za približno 50 posto ukupne godišnje smrtnosti, a značajan rizični faktor jest upravo povišen nivo masnoće u krvi ili hiperlipidemija.
Reumatoidni artritis je hronična, autoimuna, neizlječiva bolest zglobova koja se dva do tri puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Jasan uzrok bolesti nije poznat, ali u nastanku bolesti sudjeluju brojni faktori među kojima su najznačajniji nasljedstvo i genetika, vanjski i hormonalni uticaji ali i drugi poznati i nepoznati uticaji.
