Astma – Uzroci, simptomi i liječenje

Astma je hronična opstruktivna upalna bolest disajnih puteva koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakterišu je neprimjereno jak imunološki odgovor i hronična upala traheobronhalnog stabla. Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Do napada dolazi pri pogoršanju upale, obično, jer je u neposrednoj okolini prisutan neki iritirajući ili provokativni faktor astme.

Šta uzrokuje astmu?

Naslijeđe može igrati odrednu ulogu u nastanku astme, ali postojanje astme u porodici i ne znači da ćete definitivno i vi ili vaše dijete oboljeti od astme.

Nasljeđuje se sklonost prema bolesti, a ne sama bolest!

Astma se često prvi put javlja u djetinjstvu i zahvata više dječake nego djevojčice. Atopija i/ili alergije u porodici najveći su rizični faktori za razvoj te bolesti kod djece. (Atopija je genetska sklonost imunog sistema da proizvodi antitijela na uobičajene alergene, što dovodi do simptoma alergije). Atopijski dermatitis (ekcem) i alergijski rinitis (polenska groznica) mogu služiti kao ključni pokazatelji rizika razvoja astme kod dojenčadi i male djece.

Kako nastaje astma?

Nisu svi oblici astme alergijski niti sve alergije dovode do astme. Astma se može pojaviti na različite načine. Međutim, osnovni mehanizam koji dovodi do simptoma astme je složena imunološka reakcija našega disajnog sistema na raznovrsne alergene iz neposredne okoline, pri čemu se razvija upalna reakcija i oslobađaju hemijski posrednici upale.

Klasifikacija astme

1. Alergijska astma Alergeni i provokativni faktori:

• grinja Dermatophagoides pteronyssinus (glavni alergen u kućnoj prašini i posteljini)
• dlaka, perje i epitelni otpaci životinja
• buđi
• polen drveća, trave i korova

2. Nealergijska astma Alergeni i provokativni faktori:

• cigaretni dim
• sredstva za čišćenje u domaćinstvu
• parfemi i mirisi
• unutrašnji i vanjski onečišćivači zraka

3. Profesionalna astma

Alergeni i provokativni faktori: Faktori koji ubrzavaju razvoj astme uključuju izloženost parama, hemikalijama, smolama, prašini, insekticidima, dimovima i ostalim supstancama na radnom mjestu.

4. Astma indukovana fizičkom aktivnošću

Alergeni i provokativni faktori: Vježbe koje uključuju udisanje hladnoga i suhog vazduha (trčanje zimi) mogu dovesti do astme indukovane fizičkom aktivnošću.

5. Astma indukovana aspirinom (ili dodacima hrani)

Alergeni i provokativni faktori: Značajan broj ljudi osjetljiv je na nesteroidne protivupalne lijekove, konzervanse (sulfiti, tartrazin) i ostale dodatke hrani.

Koji su simptomi astme?

Nakon izloženosti alergenima ili faktorima rizika astme simptomi se najčešće javljaju naglo ili se u rjeđim slučajevima razvijaju tokom nekoliko sati ili dana. Klasični simptomi napada astme su: kašljanje, otežano disanje-zaduha (dispneja) i zviždanje u bronhima i plućima uz naglašeno produžen izdisaj. Prije početka napada astme, može doći do iritacije nosa i grla. Neki ljudi najprije osjete pritisak u prsima, bol ili podražajan kašalj. Napad obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem. Kako se ono pogoršava, svi disajni mišići postaju aktivniji. Mišići vrata se stežu, te govor postaje otežan ili nemoguć. Kraj napada je često obilježen kašljem s iskašljavanjem guste sluzi. Astma se obično pogoršava noću, a napadi se javljaju između 2 i 4 sata ujutro.

Kako spriječiti astmu ili daljnje pogoršanje bolesti?

Astma se može spriječiti. Kod djece u čijim je porodicama zabilježena astma ili atopija, početni razvoj astme vrlo se vjerovatno može spriječiti izbjegavanjem izloženosti pasivnom pušenju i kućnoj prašini, alergenima u hrani, polenu, te alergenima koji potiču od mačaka ili drugih životinja. Novi pristupi terapiji astme pomažu bolesnicima da spriječe većinu napada, riješe se problematičnih noćnih i dnevnih simptoma i ostanu fizički aktivni.

Da bi se postigla kontrola astme, potrebno je:

• odabrati odgovarajuće lijekove i individualno ih dozirati
• usvojiti dugoročni pristup liječenju astme
• liječiti akutne napade astme
• identifikovati i izbjegavati faktore koji pogoršavaju astmu
• pratiti i prilagođavati terapiju prema težini simptoma bolesti.

Dvije vrste lijekova pomažu u liječenju i kontroli astme:

Lijekovi za dugoročnu prevenciju koji sprečavaju pogoršanje simptoma i daljnje napredovanje bolesti, te preveniraju akutne napade astme (posebno protivupalna sredstva). Lijekovi za dugoročnu kontrolu uključuju lijekove za inhaliranje i za oralnu primjenu: kortikosteroidi, beta-2-agonisti s produženim djelovanjem, teofilin s postupnim otpuštanjem, kromoni i antileukotrieni.

Lijekovi za brzo ublažavanje simptoma koji svojim brzim djelovanjem otvaraju disajne putove opuštajući mišiće koji se oko njih napinju tokom napada. Za brzo ublažavanje akutnih simptoma i napada astme primjenjuju se bronhodilatatori kao što su beta-2-agonisti kratkog djelovanja, antikolinergici, teofilin kratkog djelovanja, te adrenergici za teške astmatske napadaje ili status astmatikus.

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr