Liječenje migrene

Migrena predstavlja vrstu glavobolje od koje, prema svjetskim statistikama, pati prosječno oko 11% svjetskog stanovništva i koja je sedmi uzrok onesposobljenosti u svakodnevnom životu. Shodno tome, pravilan pristup liječenju je ključan u poboljšanju kvaliteta života zahvaćenih osoba.

Najčešći simptomi migrene

S obzirom na prisutnost aure, migrene kao specifičnu grupu glavobolja dijelimo na migrene bez aure i migrene s aurom.

Migrena se tri puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca, što se dovodi u vezu s uticajem hormona i čestom pojavom migrene uz menstruaciju. Ovaj poremećaj se javlja periodično i manifestuje se pulsirajućim bolovima jedne polovine glave koji su praćeni popratnim simptomima kao što su mučnina i povraćanje. U napadima bolova pacijenti često imaju osjetljivost na svjetlost (fonofobija), buku (fonofobija) i mirise (osmofobija).

Kod određene grupe pacijenata javljaju se specifični simptomi pred početak bolova, kao što su bljeskovi pred očima, cik-cak crtice, gubitak jednog dijela vidnog polja, osjećaj trnjenja ili slabosti jednog dijela tijela ili smetnje govoru. Ovakvi simptomi se jednim imenom zovu aura i mogu trajati do sat vremena. S obzirom na prisutnost aure, migrene dijelimo na migrene bez aure i migrene s aurom.

Temelji liječenja migrene

Osim medikamentoznog liječenja potrebno je prepoznati i izbjegavati „okidače“ koji pogoduju razvoju migrene.

Terapija migrene se kroz povijest mijenjala i evoluirala, tako da današnja moderna medicina pruža pacijentima učinkovite lijekove, koji se uzimaju u samim napadajima migrene (akutna terapija) te lijekove koji se uzimaju redovno kroz par mjeseci do godinu dana, a čija je svrha smanjiti učestalost migrenskih glavobolja (profilaktička terapija). Osim medikamentoznog liječenja potrebno je prepoznati i izbjegavati „okidače“ koji pogoduju razvoju migrene, korigovati životne navike, način prehrane te uključiti u svakodnevne aktivnosti vježbanje ili druge relaksacijske metode.

Prema istorijskim izvorima migrena je poznata još od starih vremena, prvi opisi migrene su pronađeni u poemi iz Mesopotamije otprilike četiri hiljade godina prije Hrista, u kojoj „zli duh“ uzrokuje bol u glavi koja je „poput vjetra u pustinji i blještava poput jakog svjetla“. Takva bol se liječila operativnim putem bušenjem otvora u kostima lubanje, jer se smatralo da se na taj način oslobađaju zli duhovi. Otkrićem derivata ergota i triptana započela je savremena era u liječenju migrene.

Pravilna dijagnoza kao terapijski preduslov

Nakon pravilnog postavljanja dijagnoze planira se dalja potrebna obrada te se određuje adekvatan terapijski pristup.

Osnovni preduslov pravilnog liječenja je postavljanje dijagnoze migrene prema međunarodnoj klasifikaciji glavobolje, a na osnovu koje je potrebno prepoznati tip glavobolje, a zatim pratiti učestalost i dužinu trajanja bolova. Nakon pravilnog postavljanja dijagnoze planira se dalja potrebna obrada te se određuje adekvatan terapijski pristup.

U svakom slučaju, najlošiji pristup liječenju jest „samoliječenje“ kojem pribjegava veliki broj bolesnika, a podrazumijeva samoinicijativnu kupovinu bezreceptnih lijekova protiv bolova u apoteci. Takvi pacijenti imaju sklonost nekontrolisano uzimati sve veće količine analgetika, što često može dovesti do pojave posebne vrste glavobolje koja se naziva GUPUL (glavobolja uzrokovana prekomjernim uzimanjem analgetika). Nažalost, takvih bolesnika je sve veći broj, jer je statistički 44% migrena ostaje nedijagnostifikovano, a takvi pacijenti kroz cijeli život trpe bolove.

Strategija liječenja glavobolje se treba bazirati na personalizovanom pristupu i podrazumijeva učestalije kontrole uz praćenje dnevnika glavobolje s ciljem postizanja zadovoljavajuće kontrole boli. Kod pregleda je potrebno upoznati pacijente s potencijalnim „okidačima“ migrene kao što su crna čokolada, alkoholna pića (posebnno crno vino), glad, nikotin, aditivi u hrani, intenzivni mirisi, prevelika fizička aktivnost, kao i nedostatak sna.

Akutna terapija migrene

Ciljani lijekovi za liječenje migrene nazivaju se triptani, a daju se kod umjerenih i jačih bolova.

Izbor terapije za migrenu zavisi o učestalosti i jačini bolova, kao i stupnju onesposobljenosti u svakodnevnom životu. Kod umjerenih bolova, koji se javljaju rijetko, pacijentima se mogu ordinirati analgetici iz grupe nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAR), kao što su ibuprofen, naproksen, diklofenak, ketoprofen, acetilsalicilna kiselina i paracetamol.

Kod umjerenih i jačih bolova se uključuje specifična terapija triptanima koji su zapravo ciljani lijekovi za liječenje migrene. Ova grupa lijekova djeluje na receptore koji se nalaze u krvnim žilama mozga tako što izazivaju vazokonstrikciju (stiskanje krvnih žila), a ujedno djeluju i na sam mehanizam nastanka i prenosa boli. U ovu grupu spadaju sumatriptan, zolmitriptan, eletriptan i rizatriptan. Važno je napomenuti kako je bitno uzeti triptan na početku bolova, jer je u protivnom njegov učinak oslabljen. Ako pacijent nema dobar odgovor na jednu vrstu triptana, može se pokušati s drugom vrstom triptana jer postoje razlike u njihovom djelovanju. U slučaju da je migrena praćena povraćanjem, može se koristiti triptan u obiku spreja za nos.

S druge strane, ne smiju ih koristiti bolesnici koji imaju dijagnosticiranu kardiovaskularnu ili cerebrovaskularnu bolest, nekontrolirane i neliječeni visoki krvni pritisak, zatim osobe mlađe od 18. godina, trudnice i dojilje. Ako se u napadajima migrene javlja povraćanje u terapiju je potrebno uključiti antiemetike (lijekove koji suzbijaju povraćanje) koji se mogu aplicirati peroralno i rektalno.

Ako se pak radi o intenzivnim, učestalim glavoboljama (više od 2-3 puta mjesečno) koje narušavaju kvalitetu života, ili ako pacijenti pate od učestalih i neugodnih aura, tada je potrebno osim akutne terapije uključiti i profilaktičku terapiju. Na raspolaganju su dvije vrste profilaktičke terapije: specifična i nespecifična terapija.

Nespecifična profilaktička terapija migrene

Profilaktička terapija se započinje jednim lijekom u najmanjoj ekokasnoj dozi kojuljekar postepeno podiže dok se ne postigne željeni rezultat.

U nespecifičnu profilaktičnu terapiju migrene ubrajaju se:

• beta-blokatori(propranolol, atenolol, metoprolol) koji su vrlo često efikasni već u malim dozama; ipak, ne smiju ih koristiti pacijenti koji imaju atrioventrikularni blok, astmu, usporen srčani ritam i ortostatku hipotenziju.
• blokatori kalcijevih kanala:
• antiepileptici:topiramat , valproati ,gabapentin i pregabalin. Nerijetko se kod primjene većih doza javljaju nuspojave (umor, nesanica, probavne smetnje, dekoncentracija, promjene tjelesne težine), a uz terapiju se preporučuje kontrola laboratorijskih nalaza.
• antidepresivi:amitriptilin, lijekovi koji blokiraju ponovnu pohranu serotonina te lijekovi koji blokiraju ponovnu pohranu noradrenalina i serotonina.

U početku liječenja ovom vrstom profilakse pacijenti su vrlo motivirani u redovnom uzimanju lijekova, ali u periodu kroz narednih šest mjeseci do godinu dana tek 14% pacijenata i dalje redovno uzima terapiju. Razlog odustajanju su neefikasnost ili nuspojave koje se javljaju do viših doza te nerijetko i gubitak discipline u redovnom uzimanju lijekova.

Profilaktička terapija se započinje jednim lijekom u najmanjoj efikasnoj dozi koju ljekar postepeno podiže dok se ne postigne željeni rezultat. Efikasnost ljekar procjenjuje na osnovu dnevnika glavobolje, a koji pacijenti redovno vode.

Specifična profilaktička terapija migrene

Prednost monoklonskih antitijela u liječenju migrene jest u visokoj efikasnosti, bržem djelovanju, kao i manjem broju nuspojava

Specifična profilaktička terapija započinje novu eru u liječenju i prevenciji migrene, a zasniva se na liječenju monoklonskim antitijelima koja djeluju na supstance koje su bazične u procesu nastanka migrenske boli. Prednost navedene terapije jest u visokoj efikasnosti, bržem djelovanju, kao i manjem broju nuspojava. Lijek se aplicira jedanput mjesečno (postoji mogućnost i tromjesečnog doziranja), potkožno, a sama aplikacija se je vrlo jednostavna za kućnu primjenu. Lijek se nabavlja u apoteci na preporuku specijaliste.

U praksi se osim terapije lijekovima primjenjuju i razne nefarmakološke metode kao što su akupunkura, primjena botulinum toksina i bihevioralna terapija (biofeedback, tehnike relaksacije te kognitivno bihevioralna terapija).

Akupunktura je dosta dugo bila razmatrana kao metoda liječenja migrene. Najnovija istraživanja su potvrdila efikasnost ove tradicionalne kineske metode u liječenju glavobolja, i to dominantno migrene, a u smislu smanjivanja jačine i učestalosti bolova. Liječenje botulinum toksinom tipa A se primjenjuje kao profilaktička metoda kod pacijenata koji pate od hroničnih migrena (više od 15 dana migrene mjesečno) i dostupna je u bolničkim ustanovama.

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr