Može li se migrena spriječiti?

Migrena je bolest koja je, pod raznim imenima, poznata od davnina. U glavnim odrednicama tačno je opisuje otac medicine Hipokrat, govoreći o poremećaju vida, glavobolji i povraćanju kao glavnim simptomima bolesti od koje i danas jednako bolujemo. Sam naziv dolazi od riječi hemikrania, od koje je i nastao naziv migrena, kako je danas nazivamo, a počiva na glavnoj odrednici kliničke slike – bol polovine glave.

Migrenska glavobolja

Gotovo da ne postoji osoba koja barem jednom u životu nije iskusila glavobolju. Od povremenih glavobolja pati, smatra se, oko 80 % stanovnika naše planete, a između 15 i 20 % od navedenih čine osobe koje boluju od migrene. Veliki broj oboljelih od migrene nikada ne posjećuje svog ljekara pa se dijagnoza migrene njima nikada niti ne postavi. Češće obolijevaju stanovnici u gradskim sredinama, a rjeđe u seoskim.

Migrena je jedna od najčešćih glavobolja s vrlo karakterističnim simptomima, tako da s obzirom na dužinu trajanja glavobolje, vremensku pojavnost i simptome ne iziskuje posebnu neuroradiološku obradu, već se dijagnoza u oko 90 % slučajeva postavlja već na osnovi samog razgovora s bolesnikom. Bol je, naime, pulsirajuća ili tupa, a dodatno se razlikuju migrena s aurom i migrena bez aure.

Simptomi migrene

Kod migrene s aurom najčešće se javljaju vidne smetnje u obliku bljeskova pred očima, titrave svjetlosti, cik-cak svijetlih linija, svijetlih mušica, slika izlomljenog ogledala ili pak bolesnici vide izlomljene linije u obliku tlocrta tvrđave. Drugi navode dvoslike, trnce u području lica, jezika, polovine tijela, pa sve do oduzetosti polovine tijela. Smetnje su prolaznog karaktera – obično aura prestaje nakon sat vremena. Ipak, iako aura najčešće prethodi pojavi glavobolje, ponekad se ona zapravo na glavobolju nastavlja. Komplikacije u obliku migrenskog moždanog udara su rijetke, češće kod mlađih žena koje uzimaju hormonsku terapiju. Sama glavobolja je vrlo često praćena mučninom, povraćanjem, znojenjem, a bolesniku smetaju buka, svjetlo i mirisi koji isto tako mogu i isprovocirati migrenski napad.

Po završetku napada bolesnik je iscrpljen ili se, obrnuto, osjeća bolje kao da je nastupilo nekakvo olakšanje. Kod nekih osoba migrena se javi nekoliko puta u životu, ali je naročiti pratilac menstrualnog ciklusa kod žena, a može se javiti u vrijeme prije i neposredno nakon početka menstrualnog krvarenja. U vrijeme ovulacije se rjeđe primjećuje. Može u potpunosti nestati u menopauzi, ali isto tako često ostaje i dalje, mijenjajući svoju učestalost, karakter bolova i slično. Bol je difuzna ili iza oka, u sljepoočnoj regiji, iako može početi i u području zatiljka imitirajući glavobolju vratnog porijekla, a da s njom nema nikakve direktne povezanosti.

Liječenje migrene

Kažemo da je glavobolja prisutna jer „lijek traži sam sebe“. Opravdano je migrensku glavobolju liječiti tzv. triptanskim preparatima, budući da ovi lijekovi iskazuju najbolje djelovanje u početku migrenske glavobolje. Korisni su u sprečavanju dužine trajanja napada migrene, a ponekad i njezine učestalosti. Sprečavanje napada migrene kod odraslih osoba obuhvata tri osnovne grupe lijekova, a to su antiepileptici, antidepresivi i beta-blokatori.

Prevencija napada migrene

Izbjegavanje nutritivnih provocirajućih faktora, koji sadrže vazoaktivne amine i udruge vazoaktivne materija, može prorijediti pojavu glavobolje. Ovdje pripadaju npr. čokolada, fermentirani sirevi, crno vino, neki orašasti plodovi, a ponekad i egzotično voće. U namjeri sprečavanja napada migrene može pomoći prestanak pušenja, pretjerana konzumacija kafe, a korisne su i aerobne vježbe na svježem zraku. Literatura navodi upotrebu akupunkturnih tretmana u liječenju glavobolje, kao i upotrebu botulinskog toksina.

Niti jedan od navedenih lijekova i metoda sprečavanja i liječenja migrenskih glavobolja nije se pokazao sasvim efikasnim. Kod mnogih oboljelih od migrene mijenjana je terapija, kako u akutnom napadu glavobolje, tako i zbog želje da se spriječi migrenski napad.

Monoklonska antitijela

Nedavno su otkrivena monoklonska antitijela koja djeluju na mehanizam boli u tzv. trigeminovaskularnom sistema. Lijekovi iz ove grupe (poput fremanezumaba i erenumaba) djeluju različitim mehanizmima na prenosioce boli u navedenom sistemu, te se bol ili ne pojavi ili njen prenos bude zaustavljen na putu prema dijelovima mozga odgovornima za percepciju bolova. Ova antitijela namijenjena su sprečavanju javljanja migrenskih glavobolja, kao i za preventivno liječenje učestalih migrena praćenih vrlo jakim bolovima koje ne reaguju na druge analgetike.

Monoklonska antitijela pozitivan su pomak prema efikasnijem liječenju i sprečavanju javljanja migrenskih glavobolja, čime se postiže znatna materijalna ušteda zbog smanjenja količine analgetika te indirektnih troškova poput odsustva s posla, nemogućnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti za vrijeme glavobolje i slično. Indirektni troškovi čine preko 90 % svih troškova vezanih uz migrenu. Ovi lijekovi primjenjuju se putem injekcija, mjesečno ili jednom svaka tri mjeseca.

Njihova je primjena opravdana u slučajevima kada se radi o napadajima migrene vrlo jakog intenziteta, dugog trajanja i velike učestalosti. U obzir treba uzeti nuspojave primjene ovih lijekova, dužinu primjene i slabljenje učinka već nakon prosječno šest mjeseci. Za liječenje i prevenciju akutne ili kronične migrene ove lijekove bolesnici najčešće kupuju uz preporuku neurologa.

U nedostatku i nedjelotvornosti različitih analgetskih pripravaka, bolesnici uzimaju preparate magnezija, vitamina B2, vitamina E, koenzim Q10, koriste tople obloge u početku glavobolje, a hladne kada je glavobolja jaka. Tu su i aromaterapija i „biofeedback“, koji djeluju opuštajuće, a ta terapija može biti korisna. Pravilna prehrana i ritam sna mogu ublažiti učinak stresa kao glavnog čimbenika rizika za pojavu migrene.

Pojavnost migrene

Ako se glavobolja koja nalikuje migreni prvi puta javi iza 30. ili 40. godine života, potrebno je kompletnom neurološkom obradom isključiti druge uzroke glavobolje. Kod promjene učestalosti, karaktera bolova, lokalizacije i različitih neuroloških ispada, posebice u srednjoj i starijoj životnoj dobi, obavezno je isključiti druge uzroke glavobolje.

Migrenu srećemo vrlo često kod više članova obitelji, u situaciji kada majka ili otac ili drugi srodnici imaju slične smetnje, često bez postavljene dijagnoze. Liječenje tada postaje iskustveno, prenošeno s koljena na koljeno. Tako je ono nedostatno, neadekvatno, pogrešno, zakašnjelo i zastarjelo. Mišljenje ljudi koji boluju od migrene, a da to često niti ne znaju, je da se ona ne može liječiti, a još manje spriječiti. Bolesnici su skloni samoliječenju. Bez odobrenja liječnika obiteljske medicine uzimaju nesteroidne antireumatike, kao i kombinirane analgetske pripravke koji mogu izazvati naviku, koju je potom potrebno zasebno liječiti.

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr