Post-COVID sindrom
SARS-CoV-2 je vrlo zarazan virus koji uzrokuje bolest nazvanu COVID-19. Prenosi se kapljicama koje nastaju prilikom kihanja i kašljanja zaražene osobe, a ulazno mjesto virusa su nos, usta i oči. Najčešći simptomi akutnog COVID-19 su: kašalj, temperatura, umor, bolovi u mišićima, teže disanje pri kretanju, iskašljavanje sluzi i gubitak apetita/okusa/mirisa.
Većina bolesnika biće liječena u kućnim uslovima, a simptomi će se smanjivati ili u potpunosti proći za nekoliko sedmica.
Koliko dugo će trajati moji simptomi?
Možda će vaši simptomi trajati sedmicama ili mjesecima, pogotovo ako ste imali teži oblik bolesti i bili bolnički liječeni. Ukoliko simptomi traju između 4 i 12 sedmica nakon početne infekcije, govorimo o produženom simptomatskom COVID-19, dok post-COVID sindrom definišemo kao simptome koji su prisutni i nakon 12 sedmica, a ne mogu biti objašnjeni nekim drugim stanjem ili bolešću.
Kako se mogu osjećati nakon akutne faze COVID-19?
Nakon faze akutne bolesti, mogu zaostati i fizički i psihički simptomi. Najčešći fizički simptomi uključuju umor, kratkoću daha, bol u prsima i kašalj, dok su nešto rjeđe prisutni poremećaji mirisa i/ili okusa, bolovi u zglobovima i/ili mišićima, glavobolja, gubitak apetita, smetnje ravnoteže, ispadanje kose, pojačano znojenje i proliv. Od psihičkih i kognitivnih poteškoća, najčešće se spominju loše raspoloženje, tjeskoba, nervoza, problemi sa pamćenjem i koncentracijom, te nesanica. Ovi simptomi mogli bi vam otežati svakodnevne aktivnosti koje ste prije bolesti mogli samostalno obavljati. Važno je za naglasiti da se morate javiti svom doktoru ukoliko imate značajne i potencijalno ugrožavajuće simptome (naročito disajnog sistema), koji se ne poboljšavaju (ili se čak pogoršavaju) s vremenom, ili su se prvi put pojavili (novonastali) u fazi oporavka.
Umor
Nakon preboljele akutne bolesti, a naročito ako ste liječeni u bolnici, vjerovatno ćete primijetiti da nivo vaše energije varira iz dana u dan, te da vas pojačano umara šetnja ili hod po stepenicama i izvođenje svakodnevnih aktivnosti. Izuzetno je važno prilagoditi aktivnosti kako biste uštedjeli energiju. Bilo bi korisno pratiti i zapisivati koliko su vam zamorne pojedine aktivnosti, kako bi vam to pomoglo u boljem razumijevanju obrasca vašeg umora i boljem pričagođavanju. Zamislite da u danu raspolažete sa deset baterija energije. Ranije vam je za tuširanje možda bilo dovoljno pola jedne baterije, a dok se oporavljate, za istu radnju će vam biti potrebe dvije baterije. To znači da će vam preostati samo 8 baterija za ostatak dana. Stoga je važno organiziovati dnevnu rutinu na način koji vam omogućava završiti najvažnije radnje u vrijeme dok imate najviše energije (npr. rano ujutro). Takođe, važno je dobro isplanirati aktivnost, kako biste je proveli uz što manje trošenja fizičke snage. Uzmite u obzir da sebi trebate ostaviti dovoljno vremena (izvršite zadatke umjerenom brzinom i izbjegavajte žurbu, jer žurba troši više energije) da dovršite aktivnost, a u istu uključite i faze odmora. Tokom aktivnosti razmišljajte o disanju i pokušajte lagano i pravilno disati, i ne trošite energiju nepotrebno (npr. sjedite umjesto da stojite dok slažete odjeću ili pripremate hranu). Razmotrite i svoju sedmičnu rutinu i rasporedite naporne aktivnosti (npr. poput odlaska u kupovinu) ravnomjerno tokom sedmice i odredite svoje prioritete. No, ostanite aktivni. Na taj način sebi pomažete podići nivo energije, jer vas pretjerano mirovanje može učiniti još umornijim. Jednom kad postignete da je nivo aktivnosti koje provodite stabilna, pokušajte polagano i nježno podići nivo.
Kratak dah
Ukoliko vas nakon akutne faze muči kratak dah ili osjećaj nedostatka zraka, od pomoći vam može biti spavanje na povišenom (više jastuka), te naginjanje gornjeg tijela prema naprijed u sjedećem ili stojećem položaju. Vježbe disanja vam takođe mogu pomoći u smanjivanju uticaja zaostalih poteškoća s disanjem na vaše svakodnevne aktivnosti. U mirovanju možete vježbati kontrolisano (opuštajuće) disanje na način da opustite ramena i vrat i polagano udišete (sve dok ne osjetite da su vam se cijela pluća napunila zrakom) i izdišite kroz nos, ili nos i usta ako vam je teško disati na nos. Kako biste u potpunosti svladali tehniku, stavite jednu ruku na grudni koš, a drugu na stomak. Ukoliko ste opušteni, vaš stomak će prilikom udisaja ruku izbočiti prema van dok se ruka položena na prsni koš gotovo neće pomaknuti. Prilikom izdisaja, stomak će se ponovno uvući. Dok izdišete, zamislite da vas s izdahnutim vazduhom napušta i sva napetost i pokušajte osjetiti opuštenost i mirnoću. Takođe, možete u svome prostoru pronaći nešto sa pravilnim uglovima (npr. vrata ili ekran televizora) i pratiti stranice pravougaonika očima dok dišete – udišite dok traje kratki dio (kraća stranica vrata ili televizora), zastanite pa izdišite dok očima pratite dugu stranicu. Vježbu ponavljajte više puta dnevno. Za vrijeme hodanja ili penjanja uz stepenice – udišite tokom jednog koraka a izdah neka traje dva koraka.
Bol u prsima
Postoji nekoliko različitih tipova bolova u grudima koje treba pokušati razlikovati. Nespecifična bol u grudima – može se pojaviti bilo gdje u grudnom košu. Lokacija se može mijenjati od epizode do epizode, no najčešće se javlja u području ispod lijeve bradavice. Može biti i tupa i oštra i može trajati kratko (sekundu dvije), ali i minutama pa čak i satima, no nije povezana sa fizičkim aktivnostima. Uzrok ovog tipa boli u grudima najčešće ostane nepoznat. Mišićno-koštana bol – može biti ograničena na manje područje ili biti raširenija i zahvatati cijeli mišić (mialgija). Zahvaćeno područje je često bolno na dodir, a kretnje tijela pogoršavaju bol. Pleuritična bol – oštra bol koja nastaje kao posljedica upale plućne ovojnice (pleure) i pojačava se na duboki udisaj ili kašalj. Slična bol može upućivati i na upalu srčane ovojnice (perikarda), ali je u tom slučaju jače izražena u ležećem položaju, a smanjuje se sjedanjem. Pleuritička bol može biti uzrokovana i ugruškom u plućnoj cirkulaciji (embolija). U tom slučaju je nastanak boli uglavnom nagao i udružen s drugim simptomima poput kratkog daha i pogoršanja tolerancije napora. Anginozna bol u grudima je uzrokovana suženjem ili blokadom srčanih krvnih žila (koronarnih arterija) i tipično se osjeća kao jako stezanje ili pritisak ili težina na grudnom košu, a može se širiti u jednu ili obje ruke, te donju vilicu. Anginozna bol se najčešće pogoršava pri naporu,a smanjuje/nestaje u mirovanju. Takođe, može se pogoršati izlaskom na hladnoću. U oporavku od COVID-a najčešće se javljaju nespecifična i mišićno-koštana bol u prsima. No, ukoliko osjetite naglu jaku bol koja traje više od 15 minuta ili je udružena sa mučninom, povraćanjem, znojenjem, kratkim dahom ili gubitkom svijesti, svakako se odmah javite doktoru.
Kašalj
Ukoliko vas muči suhi kašalj, pomoći vam može pijenje dosta tekućine (naročito toplih napitaka poput čaja s medom ili limunade s medom) i udisanje pare (parna inhalacija – posudu s vrućom vodom stavite na čvrstu podlogu, npr. sto, i stavite glavu preko nje). Navedene mjere pomoći će i kod kašlja s iskašljavanjem sluzi. Osim toga, ako imate produktivan kašalj, pokušajte se kretati (može pomoći kod pomicanja sluzi i lakšeg iskašljavanja), a ako ležite – ležite na boku što je moguće ravnije (kako biste olakšali dreniranje, odnosno izlazak sekreta iz bronhija).
Emocionalne posljedice COVID-19
Bez obzira jeste li u akutnoj fazi bolesti imali blaže ili teže simptome, a naročito ako ste liječeni u bolnici zbog težeg oblika bolesti, iskustvo s COVID-19 može biti vrlo zastrašujuće. Stoga je razumljivo da ovo iskustvo može uticati i na vaše psihološko i emotivno stanje. Neke od poteškoća koje možda imate uključuju osjećaj tjeskobe, zabrinutost, loše raspoloženje, loš san, zaboravnost i otežanu koncentraciju. Ono što možete napraviti kako biste sebi pomogli jeste izbjegavati gledanje vijesti ili društvenih mreža (ako u vama izazivaju tjeskobu), razgovarati s porodicom i prijateljima, pokušati naći aktivnosti koje su vam ugodne i opuštajuće i fokusirati se na ono što imate pod kontrolom (poput dobre prehrane). Svakako budite blagi prema sebi ako postoje neke stvari koje vam je teže učiniti i podsjetite se da za oporavak treba vremena. Pokušajte koristiti tehnike relaksacije jer vam opuštanje, osim što je važan dio očuvanja energije, može pomoći da kontrolišete tjeskobu i smanjite bol i nelagodu. Jedna od tehnika može biti zamišljanje sebe na mirnom mjestu. Zatvorite oči i razmislite o detaljima tog mjesta – koje boje i oblike možete vidjeti, čujete li kakve zvukove, je li toplo ili hladno i kakav je osjećaj tla. Provedite neko vrijeme zamišljajući o navedenim detaljima. No, ako se uprkos svemu i dalje osjećate preplavljeno svojim simptomima, obratite se svom doktoru.
Kada se javiti doktoru?
Dužina vremena potrebnog za oporavak od COVID-19 varira od osobe do osobe, a često zavisi i od težine akutne faze bolesti. Što su simptomi ozbiljniji, to će vam trebati više vremena vratiti se onome što je za vas normalna rutina. No, ako se vaši simptomi ne smanjuj, ako su prisutni i nakon 6 do 8 sedmica od završetka akutne faze bolesti, ako se pogoršavaju, ili su novonastali, svakako kontaktirajte svog doktora porodične medicine radi daljih pregleda.
Tekst preuzet s plivazdravlje.hr