Povišene masnoće u krvi

U masnoće u krvi ubrajaju se holesterol i trigliceridi. Bez njih, život bi bio nezamisliv, ali ako se one nalaze u povišenim koncentracijama u krvi onda postaju jednim od rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Važno je naglasiti da su one promjenljivi rizični faktor, pa je na njih moguće uticati promjenama životnih navika (zdravija prehrana, prestanak pušenja, vježbe) te uvođenjem medikamentne terapije ako je potrebno.

Uopšteno o holesterolu

Holesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog porijekla. Bez holesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Prvenstveno, riječ je o materiji koja je normalan gradivni sastojak svake ćelije tijela (ćelijske membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu holesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni materije. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških polnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Takođe, dio je i molekule vitamina D. Holesterol je i materija iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, posebno masti.

Gdje holesterol nastaje?

Ova za život važna materija mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa količina holesterola u tijelu ne smije zavisiti od njegovog unosa samo putem hrane. Zato se holesterol stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama holesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake ćelije i u njima se zatim dalje prerađuje, zavisno od potreba. Zapravo hranom uopšte ne bi trebalo unositi holesterol.

Kako se holesterol prenosi krvlju? Šta je to LDL- i HDL-holesterol?

HDL-čestice nazivaju se „čistačima“, a holesterol iz njih „dobrim holesterolom“.

Budući da je holesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sistema i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga holesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prenosnici holesterola i drugih masnoća u krvi.

Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose holesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan holesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustinii: LDL su čestice niske gustine, a HDL su čestice visoke gustine.

LDL-čestice sadrže holesterol koji se naziva „lošim holesterolom“ jer te čestice prenose holesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stijenke krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se „čistačima“, a holesterol iz njih „dobrim kolesterolom“. One odnose taj suvišan kolesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegov viši nivo u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.

Šta su to trigliceridi?

Trigliceridi su masnoće, spojevi alkohola glicerola i masnih kiselina. Unosimo ih hranom, ali se nalaze pohranjeni i u masnim ćelijama tijela. Kada organizam želi iskoristiti mast iz hrane ili masnih pričuva, mora trigliceride najprije razgraditi enzimima na glicerol i masne kiseline. Razgradni proizvodi iskorištavaju se u metabolizmu – glicerol se pretvara u glukozu (krvni šećer) koja se može iskoristiti za stvaranje energije ili izgradnju drugih materija, a masne se kiseline razgrađuju do jednostavnijih pri čemu takođe nastaje energija. Obrnuto, ako jedemo previše hrane koja sadrži ugljene hidrate, višak se pretvara preko glicerola u trigliceride i skladišti u masnom tkivu kao tjelesna mast.

Zato je osnova dijete, ako je nivo triglicerida u krvi povišena, prvenstveno smanjenje unosa hrane koja sadrži ugljene hidrate (alkohol, slatkiši, hljeb, tijesto i sl) i masti. Naime, i povišen nivo triglicerida rizik je za aterosklerozu, no manje snažan nego li je to povišen nivo holesterola. Često iste osobe imaju povećani i holesterol i trigliceride u krvi, posebno, ako se namirnice iz kojih te masnoće nastaju neumjereno unose.

Šta je to ateroskleroza?

Suvišan holesterol organizam ne može iskoristiti pa se on zbog toga zadržava u krvi i odlaže u stijenkama krvnih žila. Ateroskleroza je složen proces oštećenja krvnih žila, prvenstveno arterija. Stijenka arterije sastoji se od tri sloja: od unutrašnjeg tzv. endotela, srednjeg kojeg čine mišićne ćelije i od čvrste vanjske ovojnice.

Aterosklerotski proces mijenja unutrašnji sloj arterija u kojem se nakupljaju upalne ćelije, masnoće i vezivna vlakna.

Tome pogoduje:

prisutnost veće količine lipoproteina bogatih holesterolom u krvi,

oštećenje unutrašnjeg sloja arterija visokim krvnim pritiskom,

štetne materije koje dolaze krvlju (nikotin).

Na taj način nastaje niz bolesti koje imaju zajedničko svojstvo: suženje dijametra krvnih žila. Iako se taj proces događa u svim žilama i u svim organima, najočitije i najopasnije bolesti uzrokovane aterosklerozom su moždani udar i koronarna bolest srca.

Sužavanje arterija nogu zbog ateroskleroze uzrokuje bolove i grčeve u potkoljenicama prvenstveno pri hodu (to valja razlikovati od grčeva koji se javljaju u mirovanju, npr. naveče u postelji i koji imaju drugi uzrok), sve do teških promjena koje se očituju  odumiranjem dijelova udova (gangrena). Kao posljedica ateroskleroze može se pojaviti zatajivanje funkcije pojedinih organa (bubreg, oči).

Ateroskleroza je bolest koja može započeti već u djetinjstvu! Zašto je to tako još uvijek nije jasno i to je predmet velikog zanimanja naučnika. U početku dolazi do nakupljanja holesterola u nekim ćelijama unutrašnjeg sloja arterije u obliku žućkastih masnih tačaka i pruga. One mogu nestati, ali ako je u krvi mnogo LDL-čestica bogatih holesterolom, promjene napreduju i nastaju ateromi ili plakovi. Oni sužavaju prečnik arterije. Na tom mjestu dolazi do kovitlanja u protoku krvi, što pak pridonosi daljnjem oštećenju unutrašnje stijenke žile. Zbog nakupljenih masti i vezivnog tkiva smanjena je elastičnost stijenke žile pa se povećava mogućnost njezinog pucanja na mjestu plaka (može nastati i tzv. aneurizma). Ako pukne vezivna kapa ateroma, na tome mjestu dolazi do stvaranja krvnog ugruška, što može znatno ili potpuno začepiti arteriju i izazvati npr. infarkt srca ili ishemijski moždani udar.

No, najčešće ateromi postupno rastu mjesecima i godinama te sve više sužavaju prečnik krvne žile, stvarajući sve izraženije simptome (anginu pektoris obilježenu bolovima u prsima, bolove u nogama i sl).

Koja je normalna razina holesterola?

Preporučena vrijednost ukupnog holesterola treba da bude manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol/L. S HDL-holesterolom je drugačije, za njega je bolje da je što viši i on mora biti barem 1,0 mmol/L

Vaš će Vam ljekar, zaviso od vašeg zdravstvenog stanja (postojanje drugih bolesti i/ili faktora rizika) odrediti za vas poželjne vrijednosti masnoća u krvi (vrijednosti koje se navode kao normalne na nalazima većine laboratorija predstavljaju najčešće prosječne vrijednosti u nekoj sredini i ne upućuju na povezanost s bolešću).

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr