Rad od kuće i rješavanje stresa tokom pandemije

Kako ćemo se u situaciji kada zapravo više ništa nije kao prije snaći ovisi isključivo o nama samima, ali isto tako moramo znati da pomoć, savjet, oslonac možemo potražiti u svakom drugom biću, od stručnih ljudi na radnom mjestu, te od medicinskog osoblja.

Šta mi se to dogodilo?

Dogodilo nam se to da zapravo više ništa nije kao prije, da se od nas traži veliki kapacitet brzog i radikalnog prilagođavanja u privatnom i poslovnom životu, da su misli koje su nam povremeno padale na um sada naša stvarnost. Da scene iz filmova katastrofe postoje sada u stvarnosti, da smo svi u jednakoj situaciji, a opet se često osjećamo da smo u tome sami i da se baš sve to događa samo nama.

S druge strane, sve se to dogodilo u ovom vijeku kada smo tehnološki napredovali u svakom smislu, posebno kada je način komunikacije osiguran u svim, pa i ovim naizgled nemogućim, okolnostima.

Zašto opet ništa ne stižem?

Često smo izgovorili rečenicu da bolje funkcionišemo pod većim opterećenjem, nego kada imamo manje obaveza. Sada definitivno imamo manje dnevnih zadataka za obavljanje pa se često prepustimo velikoj količini vremena ispred nas, misleći da je ono bezgranično i da ćemo sve stići obaviti. Nerijetko se nađemo potpuno iznenađeni na kraju dana kako određeni broj zadataka nismo obavili i ozbiljno se upitamo kako nam se to moglo dogoditi.

Zato je planiranje vremena i sastavljanje rasporeda aktivnosti u vremenskom okviru važna stavka koja će nam pomoći u uspješnom upravljanju vremenom i dati nam osjećaj učinkovitosti, ali i obezbijediti dio vremena za odmor i opuštanje.

Zašto me stalno prati osjećaj napetosti?

Situacija u kojoj smo se svi našli potpuno je nova, neprirodna i nastala je velikom brzinom. Prilagođavanje na novonastalu situaciju još će neko vrijeme trajati, jer naši mehanizmi prilagođavanja vrijedno rade na tome da prihvatimo ovu situaciju na najbolji mogući način. Sigurno nam je određeni dio promjena nastalih u prethodnom periodu postao prihvatljiviji, manje o njima razmišljamo, manje komentarišemo i dramimo. S vremenom će se i napetost smanjiti ili nestati, jer će prihvatanje novih obrazaca ponašanja uvesti mirnoću.

Kako bismo umanjili napetost, preporučuje se upotreba obrazaca ponašanja koji nas smiruju i donose osjećaj opuštenosti i lakoće, bilo da se radi o sjedenju u našem naslonjaču, ispijanju omiljenog napitka, treninga, razgovoru s nama dragom osobom. Prošetajmo Internetom po zbirkama najvećih muzeja, pogledajmo sportske utakmice, pogledajmo pozorišne predstave na Internetskoj platformi pozorišta, serije, filmove. Napetost je manja ako izađemo iz okvira četiri zida, barem na balkon gdje možemo provoditi sve navedene aktivnosti. Ako ni to ne pomaže, prema preporuci doktora povremeno se može uzeti neki od anksiolitika u svrhu postizanja mirnoće i unutrašnje opuštenosti.

Kako raditi od kuće?

Kućna kancelarija mnogima je u vrijeme pandemije postala uobičajeno radno okruženje. Rad od kuće trebamo shvatiti ozbiljno i tretirati ga kao redovan posao. Osmislite kućnu kancelariju, pomjerite namještaj, organizujte prostor, kutak za rad, a ne da s laptopom iz kreveta pokušavate nešto učiniti. Na taj način šaljemo poruku sebi, kolegama i ukućanima – ja radim. Brzo ćemo shvatiti prednosti rada od kuće – nema kolega koji nas inače ometaju na radnom mjestu, gužvi u saobraćaju, kašnjenja i sl.

Činjenica da radimo od kuće ne znači da to trebamo činiti u pidžami i raščupani. Za početak sjednite sami ili sa svojim ukućanima i napišite raspored o vremenu koje ćete provesti zajedno i vremenu koje će vam trebati za ispunjavanje radnih zadataka. Navedenog rasporeda treba se pridržavati i, iako zvuči banalno, vrlo je učinkovito u organizaciji života dan za danom. Osjećaj rutine svima je potreban i, koliko god nam ponekad bio mrzak, čini naš život sistematičnijim, te omogućava produktivnost, ali i ostavlja prostor za samonagrađivanje.

„Uključi i isključi“

Važno je uvježbati uključivanje i isključivanje od radnih zadataka. To je daleko lakše kada putujemo na radno mjesto, jer nam fizički dolazak odnosno napuštanje radnog mjesta ujedno znači i „pritisak na dugme u glavi“ kako bismo se uključili i isključili od stalnog razmišljanja o poslu. Stvaranje psihološke barijere između poslovnih obaveza i ostatka vremena možemo uspostaviti na način da svaki radni dan od kuće započinjemo nama dragim napitkom, kafom, čajem, a završetak rada označimo vježbanjem. Time ćemo uspostaviti psihološku barijeru i tako kontrolisati rasipanje misli i miješanje radnih i drugih obaveza.

Osjećaj usamljenosti kod rada na daljinu

Mnogi će osjetiti usamljenost kod rada na daljinu, pa čak i oni koji češće praktikuju ovakav način rada. Stoga se preporučuje svakodnevno povezivanje s kolegama putem modernih tehnologija gdje audiovizuelne metode imaju prednost ispred povezivanja npr. samo telefonom. U ovakvom načinu rada, kada tebe drugi vide i ti vidiš njih, svakako se očekuje da niste u pidžami i čupavi, već uređeni kao da ste taj dan i zaista otišli raditi na svoje radno mjesto.

Imitirajte što više normalan rad i životno funkcioniranje, a u kontekstu audiovizuelnog kontakta s kolegama osim sastanaka putem videokonferencije organizujte i zajedničko ispijanje kafe ili proslavu rođendana nekog iz kancelarije i sl. Shvatite da navedene aktivnosti mogu biti i vaš prijedlog drugim kolegama i da to u ovoj situaciji nije nimalo neobično, već će naprotiv rezultirati odobravanjem i prihvatanjem od strane velikog broja kolega.

Kako ne gubiti vrijeme?

Planirati, planirati i opet planirati. Rad od kuće ponekad stvara osjećaj kako posao nikad nije gotov, kako se radi premalo ili previše tj. gube se jasne granice organizovanog rada i mjerenja njegove učinkovitosti. Zato je važno isplanirati dan unaprijed, a za one naprednije, i cijelu sedmicu. Proces planiranja ne mora nužno biti rezultat pojedinca, već u tome može učestvovati dio tima ili cijeli tim i tako pomoći u produktivnosti i svrsishodnosti posla od kuće.

Zadatke ispišite u bilješkama – preporučljivo je da ih rasporedite tako da najomraženiji zadaci budu planirani za početak dana. Naime, ako se planiraju za kraj planiranog vremena, sve vrijeme će se stvarati nepotrebni pritisak i loš osjećaj, a ovako kada se odmah ujutro „skinu s dnevnog reda“ osjećaj zadovoljstva potrajat će veći dio dana.

Kako održati motivaciju?

Samodisciplina je ključna u održavanju motivacije. To znači sljedeće: ustanite, pospremite krevet, obavite higijenu, obucite se za posao, te krenite sa zacrtanim planom za taj dan, po mogućnosti iza zatvorenih vrata u prostoriji gdje vas niko neće ometati. Svako popuštanje, poput jela za radnim stolom ili rad iz kreveta, privremeno su donijeli osjećaj opuštenosti, ali ako bi to postala konstanta, doveli bi do osjećaja nezadovoljstva i neproduktivnosti.

Razmislite o tome da je možda sada upravo došao pravi trenutak za vas, da se pokažete u najboljem svjetlu, osigurate kredit za budući period kada će se firma možda restrukturirati, dijeliti nagrade i bonuse, a vi ćete baš zbog svog rada u uvjetima pandemije to sebi obezbijediti.

Ne osjećam se baš najbolje sa svojim mislima

Dogodilo nam se to da imamo više vremena i mogućnosti ostati sa svojim mislima, čuti sami sebe, analizirati ono o čemu razmišljamo. Na to baš i nismo navikli jer u svakodnevnoj žurbi i prenatrpanom rasporedu malo vremena imamo za susret sa našim mislima. Sada su naše misli preplavljene brigom, strahovima i negativne su. Rješenje i preporuka su sadržani u jednoj riječi – komunicirajte! Slušajte šta drugi govore, pomozite drugima u rješavanju njihovih briga i problema, tako ćete „očistiti“ svoje misli.

Razmišljajte pozitivno čak i kada je to jako teško. Iz svake situacije postoji izlaz, nijedno stanje nije vječno. Naravno, to smo se uvjerili mnogo puta kada nam je bilo lijepo i željeli smo da to što duže potraje, a isto tako je i sa negativnim mislima i osjećanjima.

Trening kod kuće

Koliko puta smo našli izgovor da nemamo vremena za trening? Šta sada kada vremena imamo puno više nego prije? Trening je sada potrebniji nego ikada, radi tijela ali i duha. Trening liječi stres, mobiliše krvotok, dotok kisika u stanice, endorfine, hormone, serotonin. Ako sebi dnevno zadamo pet jednostavnijih vježbi i sve ih odradimo u 15-20 minuta osjećaj koji slijedi je neprocjenjiv. Kod rada od kuće često trpe kičma i glava, radi se u zatvorenom i neprozračenom prostoru, u položajima koji su sve samo ne fiziološki.

Zato je potrebno organizovati adekvatne uslove rada, raditi iz stolice, a ne iz kreveta, te provoditi vježbe za održavanje kondicije, vježbe disanja, istezanja. Za to nam ne treba teretana, oprema, već samo vrijeme koje je sada na našoj strani.

Šta da zapravo radim dok sve ovo ne prođe?

Ne propuštajte priliku čak niti sada za realizaciju svojih potreba i interesa. Učite novi jezik, čitajte knjige koje do sada niste stigli pročitati, družite se virtuelno sa prijateljima, družite se više s ukućanima, organizujte razna takmičenja, koristite se humorom, smijehom, maštajte o putovanjima na koja ćete otići kada ovo prođe. Mašta nije zabranjena, to su naša krila u neki drugi svijet koji sada ne možemo realizovati.

Niko nam ne može oduzeti svijet mašte, vratiće nas u djetinjstvo, shvatićemo da je i to jedno od naših alata da sve ovo uspješno preživimo. Većina rješenja u našim je rukama i glavama, nisu drugi krivi za sve ovo, neće drugi odlučiti što će biti s nama u potpunosti. Život je samo jedan, a ovo je test tog života koji ćemo uspješno proći i nastaviti dalje baš onako kako to sami želimo.

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr