Šta je osteoporoza?

Osteoporoza je bolest koštanog tkiva u kojoj dolazi do gubitka organskog i mineralnog dijela kosti, zbog čega one postaju krhke i lomljive.
Spada u jednu od pet najčešćih hroničnih bolesti uopšte, a 80% svih oboljelih su žene. Osteoporoza je bolest starije životne dobi i najčešće je povezana s hormonalnim promjenama koje se događaju u starosti. Najčešće i najopasnije komplikacije ove bolesti su prelomi pršljenova i vrata bedrene kosti.

Zašto nastaje osteoporoza?

80% oboljelih od osteoporoze su žene starije dobi, a najčešći i najznačajniji uzrok zbog kojeg se ova bolest javlja je postmenopauzalni prestanak lučenja ženskog polnog hormona, estrogena. Koštani sistem je stalno izložen jako velikim opterećenjima. Kako bi to sve mogao izdržati, tokom života se mora često pregrađivati i obnavljati. Tu zadaću izvršavaju osteoblasti i osteoklasti, stanice koje razgrađuju stare i oštećene dijelove kosti i izgrađuju novu kost. Taj proces preoblikovanja kostiju je uslovljen interakcijom hormona i mehaničkih podražaja i upravo je njihova ravnoteža bitna za normalno funkcionisanje kosti. Kod djece se cijeli koštani sistem zamijeni za oko pet godina, dok odraslima za taj proces treba duplo više vremena. Opterećenje ima jako bitnu ulogu u brzini pregradnje kostiju. Tako sportisti koji mišićnim radom jače opterećuju svoj skeletni sistem stalno izazivaju podražaj na kosti i tako potiču njihovu pregradnju. Zbog toga je fizička aktivnost jedan od glavnih i najefikasnijih načina prevencije osteoporoze. U reproduktivno doba kada imaju normalnu količinu estrogena u krvi, žene su zaštićene od propadanja koštane mase. To se drastično mijenja nakon menopauze i naglog pada koncentracije estrogena. Tada počinje postupno i neizbježno smanjivanje koštane mase. Druge pridružene bolesti, neadekvatna prehrana, nedostatak fizičke aktivnosti i genetska predispozicija taj proces mogu ubrzati i tako ubrzano dovesti do patološkog smanjenja koštane mase koji nazivamo osteoporoza. Veoma bitnu ulogu u čvrstoći i kvalitetu kosti ima mineral kalcijum. On zajedno s fosforom čini soli koje zajedno s kolagenom čine osnovu koštanog tkiva. Zbog toga bilo koji poremećaj koji smanji količinu slobodnog kalcijuma u krvi potiče razvoj osteoporoze. Najčešće je glavni krivac za takvo stanje neadekvatna količina kalcijuma u prehrani, zatim poremećaji apsorpcije kalcijuma kod raznih bolesti probavnog sistema, te endokrine bolesti koje mogu poremetiti stanje kalcijuma u organizmu (bolesti štitnjače i doštitne žlijezde, stres, dijabetes, pojačano lučenje kortizola…). Vitamin D je neophodan za apsorpciju kalcijuma u tankom crijevu i njegov manjak direktno utiče na količinu kalcijuma u kostima. Stvara se u koži prilikom izlaganja sunčevim zrakama, pa zbog toga nedovoljno izlaganje suncu smanjuje apsorpciju kalcijuma i tako potiče demineralizaciju kostiju.

Komplikacije

Najčešće i najopasnije komplikacije su prelomi, i to pršljenova i vrata bedrene kosti. Prelomi se najčešće događaju bez većih trauma, gotovo u svakodnevnim aktivnostima. Koliko su česte i ozbiljne posljedice ovih komplikacija govori i podatak da svaka druga do treća žena starija od 50 godina, i svaki deseti muškarac stariji od 50 godina dožive prelom kosti izazvan osteoporotičnim promjenama. Svaka peta žena koja doživi prelom vrata bedrene kosti umire u roku od 6 mjeseci do godinu dana zbog komplikacija. Samo se trećina pacijenata s prelomima uspije vratiti samostalnom životu, dok više od polovine treba svakodnevnu njegu.

Postavljanje dijagnoze

Glavni parametar za dijagnozu osteoporoze je denzitometrijsko mjerenje gustoće kostiju. Ono što se mjeri je odstupanje koštane gustoće u odnosu na vrijednosti zdrave i mlade populacije. Osim mjerenja gustoće kosti za dijagnozu su bitni detaljno uzeta anamneza i detekcija rizičnih faktora, a mogu pomoći i neki laboratorijski nalazi. U rizične faktore spadaju dob starija od 50 godina, ulazak u menopauzu, konzumacija alkohola i kofeina u prevelikim količinama, pušenje, mala tjelesna težina, zloćudne bolesti, poremećaji prehrane, nedostatak fizičke aktivnosti.

Osteoporoza kod muškaraca

Iako su velika većina oboljelih od osteoporoze žene, ova bolest nije rezervisana samo za „ljepši pol“. Svaki treći prelom kuka događa se kod muškaraca, a svaki deseti muškarac stariji od 50 godina ga doživi. Uz to smrtnost od komplikacija nakon preloma kuka je dvostruko veća nego kod žena. Najčešći razlog demineralizacije i gubitka koštane mase je i kod muškaraca hormonski disbalans. Događa se nakon 60 godina starosti, i karakteriše ga postepeno smanjivanje lučenja testosterona. Sam testosteron direktno ne djeluje tako intenzivno na metabolizam kostiju. On se na periferiji pretvara u estradiol, koji je sličan estrogenu i ima puno jače djelovanje na pregradnju kosti nego sam testosteron. Postupno smanjenje lučenja testosterona, snažnije i krupnije kosti zbog drugačijeg rasta za vrijeme puberteta, te intenzivnije bavljenje fizičkom aktivnošću tokom života su razlozi zbog kojih je ova bolest tri puta rjeđa kod muškaraca.

Osteoporoza – „bolest budućnosti“

Već danas se procjenjuje da od 8 do 10 % svjetske populacije pati od ove bolesti, a u sljedećih 20 godina taj bi broj trebalo da se udvostručiti. Osteoporoza je bolest starije životne dobi, a opšta populacija je sve starija i starija, moderni način života sve više eliminiše kretanje i zdravu prehranu, a sve to pogoduje razvoju tihe epidemije. Liječenje je dugotrajno, a posljedice vrlo teške tako da prevencija u obliku redovne fizičke aktivnosti, zdrave i izbalansirane prehrane, izbjegavanja alkohola, pušenja i kofeina predstavlja prvi izbor u rješavanju ove globalne bolesti.

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr