Hipertenzija

Poremećaj kojeg karakteriše visok krvni pritisak, što generalno uključuje sistolički krvni pritisak („gornja“ brojka, koja predstavlja pritisk koji se stvara prilikom otkucaja srca) trajno viši od 140, ili dijastolički krvni pritisak („donja“ brojka, koja predstavlja pritisak u krvnim žilama kad se srce odmara) trajno preko 90.

Uzroci, učestalost i faktori rizika

Krvni pritisak je određen količinom krvi koju pumpa srce, te veličinom i stanjem arterija. Mnogi drugi faktori mogu uticati na krvni pritisak, uključujući volumen tekućine u tijelu, sadržaj soli u tijelu, stanje bubrega, nervnog sistema, krvnih žila, i nivoa različitih hormona u tijelu.

Uzrok „esencijalne“ hipertenzije ne može se ustanoviti. Ona može biti uzrokovana genetskim faktorima i faktorima okoline, kao što su unos soli ili drugi. Esencijalna hipertenzija obuhvata preko 95% svih hipertenzija.

„Sekundarna“ hipertenzija je hipertenzija izazvana nekim drugim poremećajem. To mogu biti:

• tumori nadbubrežne žlijezde
• Cushingov sindrom
• bubrežni poremećaji
• glomerulonefritis
• tromboza bubrežnih vena
• okluzija bubrežne arterije (stenoza bubrežne arterije)
• embolija bubrežne arterije
• zatajenje bubrega
• korištenje lijekova, droga, ili drugih hemijskih sredstava
• trudnoća ili korištenje oralnih kontraceptiva
• hemolitički-uremički sindrom
• Henoch-Schonleinova purpura
• periarteritis nodosa
• enteritis zbog zračenja
• retroperitonealna fibroza
• Wilmsov tumor
• drugi poremećaji

Simptomi

• glavobolja
• umor
• smetenost
• promjene vida
• mučnina, povraćanje
• anksioznost
• pretjerano znojenje
• bljedilo kože, ili crvenilo lica ili drugih područja
• drhtanje mišića
• bolovi slični angini pectoris: bolovi u prsnom košu
• splenomegalija
• krvarenje iz nosa
• osjećaj lupanja srca
• zvukovi/zujanje u ušima

Znakovi i ispitivanja

Na hipertenziju se može posumnjati kad je krvni pritisak visok. Stalno povišen krvni pritisak iznad 140 sistolički (što označava pritisak koji se stvara prilikom otkucaja srca) ili 90 dijastolički (što označava pritisak kad se srce odmara), ili stalno iznad „normalnog“ krvnog pritiska neke osobe, smatra se hipertenzijom. Mogu se provesti ispitivanja pretpostavljenih uzroka i komplikacija. Ona zavise od prisutnih simptoma, istorije bolesti i rezultatima pregleda. Ova bolest takođe može izmijeniti rezultate sljedećih pretraga:

• vidno polje
• vrijednosti eritrocita
• oftalmoskopija
• snimanje jetre
• alfa-1 antitripsin

Liječenje

Cilj liječenja je smanjiti krvni pritisak na nivo na koji je smanjen rizik od komplikacija. Liječenje se može provoditi kod kuće uz nadzor ljekara, ili u bolnici. Lijekove za liječenje hipertenzije čine: ACE inhibitori, diuretici, beta-blokatori, blokatori kalcijevih kanala i AT II antagonisti. Mogu biti potrebni lijekovi kao što je hidralazin, dijazoksid ili nitroprusid, ako je krivni pritisak vrlo visok. Drugi lijekovi mogu uključivati rezerpin, alkaloide rauvolfije ili guanetidin. Provjeravajte krvni pritisak u redovnim vremenskim razmacima (onoliko često koliko vam preporuči ljekar). Promjene u načinu života mogu smanjiti visoki krvni pritisak, uključujući smanjenje tjelesne težine i promjene u prehrani (vidi Prevencija).

Komplikacije

• hipertenzivna bolest srca
• infarkt srca
• kongestivno zatajenje srca
• oštećenje krvnih žila (ateroskleroza)
• disekcija aorte
• oštećenje bubrega
• zatajenje bubrega
• moždani udar
• oštećenje mozga
• gubitak vida

Prevencija

Promjene u načinu života mogu biti korisne za kontrolisanje visokog krvnog pritiska. Smanjite tjelesnu težinu, ako ste gojazni. Suvišna težina opterećuje srce. U nekim slučajevima, smanjenje tjelesne težine može biti jedini potreban način liječenja. Vježbajte kako biste poboljšali srčanu kondiciju. Izmjene u prehrani mogu biti korisne, posebno smanjeno konzumiranje soli. Poštujte preporuke ljekara kako bi liječili ili kontrolisali moguće uzroke sekundarne hipertenzije.

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr