Simptomi moždanog udara
Moždani udar, kako i samo ime govori, najčešće nastaje naglo i neočekivano, ne birajući vrijeme, mjesto i dob. Predstavlja drugi uzrok smrtnosti i prvi uzrok invaliditeta odraslih u razvijenom svijetu.
Ishemijski moždani udar
Proces odumiranja moždanih ćelija može se prekinuti ili usporiti ponovnim uspostavljanjem cirkulacije na mjestu prekida uklanjanjem ugruška
Najčešći tip moždanog udara, ishemijski moždani udar, nastaje prekidom cirkulacije arterije u mozgu, uzrokovanom lokalnim ugruškom – embolijom ili trombozom, čime dio mozga koji ta arterija obezbjeđuje krvlju ostaje bez nužnih prehrambenih supstanci. Istraživanja pokazuju da bez kiseonika i glukoze već za 60 sekundi od prekida cirkulacije počinje proces odumiranja moždanih ćelija – neurona, što uključuje mnogostruke patofiziološke procese koji u konačnici mogu dovesti do smrti neurona, putem apoptoze ili nekroze.
Taj se proces može prekinuti ili usporiti ponovnim uspostavljanjem cirkulacije na mjestu prekida uklanjanjem ugruška. To se rijetko može dogoditi spontano, obično djelovanjem mehanizma antikoagulacije, i ako se dogodi dovoljno brzo ne nastupa oštećenje tkiva mozga te se simptomi brzo povlače, što se u kliničkoj praksi naziva tranzitorna ishemijska ataka – TIA, a u laičkom izričaju često nosi naziv „predznaka“ moždanog udara.
Tranzitorna ishemijska ataka
Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno povećan rizik od nastanka ishemijskog moždanog udara, zbog čega je potrebna ažurna neurološka obrada u smislu otkrivanja i liječenja uzroka TIA-e. Nažalost, takvo spontano ponovno uspostavljanje prekida cirkulacije (TIA) u moždanoj arteriji je relativno rijetko te prekid cirkulacije zbog tromba/embolusa ipak najčešće dovodi do moždanog udara i oštećenja moždanog tkiva koje ta arterija u mozgu obezbjeđuje.
Liječenje moždanog udara
Od ključne je važnosti što prije nakon nastupa simptoma moždanog udara primijeniti metode savremene medicine (trombolizu i trombektomiju).
Savremena medicina danas raspolaže sredstvima i metodama kojima se može ponovo uspostaviti cirkulacija na mjestu prekida bilo lijekovima (hemijski) ili endovaskularnim zahvatima (mehanički) lokalnog odstranjenja tromba/embolusa (trombektomija). Na taj se način omogućava ponovna uspostava krvotoka i može spriječiti odumiranje moždanih ćelija.
Kako se prema današnjim naučnim otkrićima u prosječnom ishemijskom moždanom udaru zbog prekida cirkulacije u jednoj minuti gubi gotovo 2.000.000 moždanih ćelija – neurona, dakle u sat vremena 120.000.000 neurona, od ključne je važnosti što prije nakon nastupa simptoma moždanog udara primijeniti metode savremene medicine (trombolizu i trombektomiju). Time se u značajnoj mjeri pacijentu pruža šansa za bolji oporavak, smanjuje smrtnost i rizik zaostalog invaliditeta.
Terapijski prozor
Već dvadesetak godina unazad, vaskularni neurolozi upozoravaju na presudnu važnost ranog prepoznavanja simptoma i znakova moždanog udara, brze reakcije i transporta pacijenta sa moždanim udarom u bolnicu kako bi se omogućilo brzo i adekvatno liječenje. Navedene savremene metode liječenja imaju i svoj „terapijski prozor“ – vrijeme u kojem ih je moguće efikasno i sigurno primijeniti. Tako se tromboliza može primijeniti isključivo unutar 3 sata od nastupa simptoma moždanog udara (za određene pacijente taj se prozor može produžiti na 4,5 sata), dok je terapijski prozor za mehaničku trombektomiju unutar 6 sati od nastupa simptoma moždanog udara. Ovdje je vrlo važno napomenuti da je jasno dokazano da je efikasnost trombolize i trombektomije u direktnoj vezi sa vremenom primjene – što prije se primijene, vjerojatnost oporavka je veća.
Rano prepoznavanje znakova moždanog udara, hitni transport u bolnicu i promptno liječene modernim medicinskim metodama spašavaju život kod pacijenta sa akutnim ishemijskim moždanom udarom te značajno utiču na povoljniji ishod liječenja te prognozu, iz čega proizlazi sintagma – vrijeme je mozak!
Simptomi moždanog udara
Najčešći simptomi moždanog udara su slabosti ili utrnulost jedne strane tijela, poremećaj govora, poremećaj vida ili smetnje ravnoteže i koordinacije.
Simptomi moždanog udara prvenstveno zavise od opsega oštećenja moždanog tkiva i samom mjestu oštećenja moždane funkcije. Razna područja mozga kontrolišu različite funkcije. Oštećenje određenog područja mozga u moždanom udaru može uticati na način na koji se pacijent kreće, miče udovima, govori, vidi, guta, osjeća, misli ili se ponaša.
Najčešći simptomi moždanog udara su slabosti ili utrnulost jedne strane tijela, poremećaj govora, poremećaj vida ili smetnje ravnoteže i koordinacije. U engleskom govornom području, što je globalno svjetski priznato, postoji akronim FAST – skraćenica koja može pomoći u brzom prepoznavanju znakova upozorenja i simptoma moždanog udara. American Stroke Association razvila je i FAST aplikaciju koja se može preuzeti sa njihove web stranice. Akronim FAST predstavlja:
- F = face (lice) – u moždanom udaru može doći do asimetrije lica i usnih uglova, tako da se lice „iskrivi“
- A = arm (ruka)– slabost ili kompletna oduzetost jedne ruke ukazuje na moždani udar
- S = speech (govor)– pacijent s moždanim udarom može otežano izgovarati ili razumjeti ono što mu se govori
- T = time (vrijeme)– ako osoba pokazuje neke od gore navedenih simptoma, potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć – 124!
Tri jednostavne naredbe mogu nam brzo i lako pomoći da utvrdimo znakove moždanog udara:
- Zamolite osobu kod koje sumnjate na moždani udar da se nasmiješi (lice – F kod FAST)
- Zamolite osobu da podigne obje ruke (ruka – A kod FAST)
- Zamolite osobu da govori i odgovara na pitanja (govor – S kod FAST)
Ovakvim brzim orijentacijskim pregledom može se u vrlo kratkom vremenu jasno postaviti sumnja na moždani udar te je tada potrebno odmah alarmirati hitnu pomoć (124). Isto treba postupiti i u slučaju da se opisani simptomi počnu povlačiti.
Ostali simptomi moždanog udara
I epileptički napad može bili inicijalni znak nastanka moždanog udara.
Uz navedene znakove moždani udar može se manifestovati i poremećajem stanja svijesti i to i kvantitativnim (somnolencija, sopor, koma) ili kvalitativnim (smetenost, dezorijentacija). I epileptički napad može bili inicijalni znak nastanka moždanog udara.
Drugi česti znakovi moždanog udara su: smetnje, gubitak ili promjene osjećaja u jednoj polovini tijela; smetnje hoda, osjećaj gubitka ravnoteže ili koordinacije; vrtoglavica koja može biti praćena mučninom i povraćanjem; promjene vida, zamagljen vid, gubitak dijela vidnog polja, duple slike; smetnje gutanja; naglo nastala jaka glavobolja (obično opisana „kao nikada do sada“) koja može biti praćena mučninom i povraćanjem; zbunjenost – konfuzija; promjene u ponašanju; gubitak pamćenja.
Zaključak
Brza reakcija je presudna u trenucima kada se nekome u vašoj blizini (ili vama) dogodi moždani udar. Naučite znakove prepoznavanja moždanog udara. Prenesite svoje znanje ukućanima, porodici, prijateljima, kolegama. Ranim prepoznavanjem znakova moždanog udara, promptnim pozivom hitne pomoći, te brzim liječenjem modernim medicinskim metodama možete pacijentu s akutnim ishemijskim moždanom udarom spasiti život te znatno uticati na povoljan ishod liječenja.
Tekst preuzet s plivazdravlje.hr