PACIJENTI PITAJU, PSIHIJATAR ODGOVARA
U zdravstveni centar Health Express često dolaze pacijenti kod psihoterapeuta koji imaju brojne nedoumice. Iz tog razloga smo riješili da neke od najčešćih nedoumica podijelimo sa svima vama, kako bismo vam razriješili najčešće dileme u vezi sa ovom temom.
Pitanje pacijenta:
„Doktore, imam nametnute misli.
Moram stalno da čistim kuću, dvorište, kupatilo… Stalno se vraćam da provjerim da li sam isključila struju, zaključala kuću.
Takođe, imam potrebu da sve bude posloženo po određenom rasporedu – šoljice, stvari u kuhinji, da je sve posloženo u određenoj boji. To često zna biti opterećujuće i zamorno.
Možete li mi pomoći?“
Navedeni simptomi predstavljaju Opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP).
Šta je to „Opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP)“?
Opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP) spada u grupu anksioznih poremećaja, a karakteriše ga pojava opsesivnih misli i kompulsivnih radnji. Ljudi koji pate od ovog poremećaja shvataju iracionalnost svojih postupaka i doživljavaju ih neugodnim, ali ih ne mogu spriječiti. Shodno tome, svi aspekti života mogu biti zahvaćeni (posao, škola, međuljudski odnosi), a mnoge aktivnosti su ograničene.
Opsesije su mentalni događaji koji se javljaju u obliku nametajućih misli, osjećaja ili ideja, dok se kompulsije odnose na ponašanje pri kojem se ne može kontrolisati ponavljanje određenih radnji (brojanje, provjeravanje, izbjegavanje). Kad se radi o opsesivno-kompulsivnom poremećaju, oboljela osoba može patiti od opsesija ili kompulsija, a može istovremeno imati i obje komponente ovog poremećaja.
Kompulsivne radnje obično nastaju kao reakcija na opsesivne misli s ciljem redukcije anksioznosti. Na primjer, ako osoba vanjski svijet doživljava izvorom zaraze i pri tome razvije strah od dobijanja zarazne bolesti, kompulsivnom radnjom ponavljajućeg pranja ruku će pokušati smanjiti napetost povezanu sa mogućnošću da se zarazi. Iako kompulsivne radnje u osnovi jesu pokušaj smanjenja anksioznosti, rezultat je često sasvim suprotan pa je one mogu još dodatno pojačati. Zbog ovoga se razvije začarani krug iz kojeg osoba teško izlazi bez stručne pomoći.
Učestalost opsesivno-kompulsivnog poremećaja:
Opsesivno-kompulsivni poremećaj je jedan od češćih psihijatrijskih poremećaja s učestalošću u populaciji od 2 do 3 posto. U odrasloj dobi muškarci i žene su podjednako zahvaćeni, dok se u adolescenciji češće javlja kod dječaka. Obično se javlja u dobi od 20 godina, ranije kod muškaraca nego kod žena, a rjeđe u vrlo ranom životnom periodu ili poslije 35. godine života.
Liječenje opsesivno-kompulsivnog poremećaja:
U liječenju se koriste lijekovi i psihoterapija, a najbolji rezultati postižu se kombinacijom ova dva pristupa. Kako se opsesivno-kompulsivni poremećaj često javlja istovremeno s drugim psihičkim bolestima, kod izbora načina liječenja treba uzeti u obzir i taj drugi poremećaj i njegove simptome.
Svim osobama koje prepoznaju simptome opsesivno-kompulsivnog poremećaja se savjetuje konsultacija sa stručnjacima. Rješavanje problema na svoju ruku se ne preporučuje jer se situacija može dodatno pogoršati. Iako opsesivno-kompulsivni poremećaj ima hronični tok i traži dugotrajno liječenje, adekvatnim terapijskim pristupom tegobe pacijenata se mogu znatno umanjiti.
Iz tog razloga, ukoliko imate navedene simptome/misli ili slične gore pomenutim, preporučujemo da zakažete pregled kod našeg mr sci. dr med. Aleksandra Pejića, specijaliste psihijatrije.
Nalazimo se na adresi Majke Jugovića 40 u Banjoj Luci, a Vaš pregled možete zakazati na brojeve telefona: 051 963 964, 066 945 944.