Dislipidemija – poremećaj masnoća u krvi
Sigurno ste barem jednom u životu čuli kako su ‘povišene masnoće u krvi’ loše za zdravlje, te kako bismo njihove nivoe trebali kontrolisati dijetom i promjenama životnih navika.
Međutim, koja je u stvari uloga masnoća u krvi, koje nam opasnosti prijete kada su one povišene, te šta možemo napraviti kako bismo unaprijedili svoje zdravlje u tom pogledu?
Šta su lipidi?
Lipidi učestvuju u skladištenju energije, signalizacijskim procesima u organizmu, te kao gradivne jedinice ćelija tijela.
U lipide, koje često nazivamo „masnoće“, se svrstavaju holesterol i trigliceridi. Oni imaju nekoliko važnih uloga u organizmu – poput skladištenja energije, učestvovanja u nekim signalizacijskim procesima u organizmu (na primjer, potrebni su za izgradnju pojedinih hormona) te kao gradivne jedinice ćelija tijela. Najpoznatiji su ukupni, HDL i LDL-holesterol, te trigliceridi, čije ste vrijednosti možda nekada imali priliku pročitati na ispisu svojih laboratorijskih nalaza.
Ako se osvrnemo na podjelu holesterola, LDL-holesterol se vrlo često naziva „lošim“ holesterolom jer se smatra štetnim zbog svoje uloge u procesu ateroskleroze, tj. procesu razvoja naslaga na krvnim žilama, što posljedično može dovesti do djelimičnih ili potpunih suženja krvnih žila. Ova suženja zavisno od lokacije krvne žile mogu rezultirati nastankom ozbiljnih stanja, poput srčanog ili moždanog udara. S druge strane, HDL-holesterol ima zaštitnu ulogu i djeluje suprotno od LDL-holesterola.
Šta je dislipidemija?
Abnormalne vrijednosti nekih od lipidnih čestica nazivamo dislipidemijom; tačnije, povišene vrijednosti LDL-holesterola i triglicerida, ili snižene vrijednosti HDL-holesterola. Kod nekih osoba radi se o nasljednom poremećaju nivoa lipida, na koji ćemo posumnjati kod osoba koje razviju značajnu kardiovaskularnu bolest u ranijoj životnoj dobi (na primjer, srčani infarkt prije 55. godine kod muškaraca ili prije 65. godine kod žena). Kod većine drugih ljudi dislipidemija je dominantno posljedica ishrane ili životnog stila, stoga postoji prostor da usvajanjem zdravih životnih navika unaprijedimo zdravlje i spriječimo nastanak bolesti.
Mjerenje lipida u krvi
Kako bismo bili sigurni da smo mjerenjem dobili stvarni odraz vrijednosti lipida u krvi, nužno je provesti neke korake prije samog vađenja krvi. Preporučljivo je izbjegavati izrazito masnu hranu 24 sata prije vađenja krvi, a između 8 i 12 sati prije samog vađenja krvi bismo trebali biti natašte (dopušteno je piti vodu). Uzorci krvi se u pravilu uzimaju ujutru. Naravno, kod bolesnika s drugim bolestima, npr. šećernom bolešću, koji imaju posebne prehrambene potrebe, nužno je konsultovati se sa porodičnim ljekarom.
Važnost kontrole masnoća u krvi
Studije su pokazale kako ljudi kod kojih su postignute ciljne vrijednosti LDL-holesterola imaju manji broj ozbiljnih kardiovaskularnih događaja.
Možda ste u razgovoru s poznanicima primijetili kako se ljekar jedne poznanice odlučio za uvođenje lijeka za snižavanje masnoća, dok je druga koleginica dobila preporuku da provodi dijetu. Ne radi se o greški, već je ljekar vjerojatno prilagodio pristup zavisno od individualnom riziku pojedine osobe. Naime, kod osoba koje nisu imale raniji kardiovaskularni događaj (npr. srčani infarkt, moždani udar i/ili perifernu arterijsku bolest), govorimo o primarnoj prevenciji, dakle poduzimamo terapijske korake kako bismo spriječili nastanak bolesti.
S druge strane, kod osoba koje su ranije preboljele neki kardiovaskularni događaj provodimo sekundarnu prevenciju, dakle uvodimo terapiju s ciljem sprečavanja ponovnih kardiovaskularnih događaja, i tada je nužna znatno stroža kontrola vrijednosti lipida. Konkretno, nove smjernice Evropskog kardiološkog društva kod osoba sa značajno povišenim rizikom od neželjenih događaja preporučuju vrijednosti LDL ispod 1,4 mmol/L. Stoga, ako uz redovno uzimanje jednog lijeka niste postigli ciljnu vrijednost, Vaš ljekar će dodati drugi lijek ili pokušati s fiksnom kombinacijom dva lijeka.
Moramo imati na umu kako su ove vrijednosti zaključak kontrolisanih kliničkih ispitivanja na velikom broju pacijenata, a koja su pokazala kako su ljudi kod kojih su postignute ciljne vrijednosti LDL-holesterola imali manji broj ozbiljnih kardiovaskularnih događaja. U studijama nisu zabilježeni negativni učinci smanjenja vrijednosti LDL-holesterola. Uočeni su neki neželjeni učinci, tj. nuspojave, koje se znaju javiti kod gotovo svih lijekova, ali samo sniženje vrijednosti LDL-holesterola izgleda da ne nosi nikakve negativne efekte.
Procjena rizika za zdravlje
U procjeni individualnog rizika svake osobe i odlučivanju o ciljnim vrijednostima lipida pomažu nam posebni alati koje su kreirali ljekari Evropskog društva za kardiologiju. Unošenjem podataka o polu, dobi, pušenju, vrijednosti holesterola i krvnog pritiska, možete izračunati procijenjenu opasnost od smrti od kardiovaskularnih bolesti u sljedećih deset godina.
Naravno, na svoju životnu dob i pol nemamo uticaja, međutim važno je naglasiti kako se djelovanjem na druge faktore možemo „pomladiti“, barem što se izračunatog rizika tiče, dok istrajnim pušenjem i lošom kontrolom holesterola i krvnog pritiska možemo imati isti rizik kao osoba petnaestak godina starija od nas. Shodno tome, zamolite svog porodičnog ljekara ili kardiologa da tokom sljedeće konzultacije izračuna Vaš rizik te Vam objasni kako biste ga mogli smanjiti.
U svakom slučaju, postavlja se pitanje koje korake bismo sami mogli poduzeti kako bismo smanjili vrijednosti LDL-holesterola i time unaprijedili svoje zdravlje? Kako je ranije rečeno, Vaš ljekar će uzeti u obzir Vašu istoriju bolesti, dob i početne vrijednosti lipida, te preporučiti program liječenja skrojen za Vas. Ali postoje neki koraci koje bi mogli provoditi svi koji žele smanjiti svoj nivo lipida.
Redovno vježbanje kao stub prevencije
Redovnim vježbanjem (na primjer, šetnjom u prirodi ili trčanjem) se može pozitivno uticati na nivoe lipida u krvi.
Evropsko kardiološko društvo preporučuje redovnu fizičku aktivnost, i to barem 30 minuta dnevno. Uvođenjem redovne tjelesne aktivnosti i smanjenjem prekomjerne tjelesne težine pozitivno djelujemo na nivoe LDL- i HDL-holesterola. Pokazalo se kako je abdominalna pretilost, tj. nakupljanje masnog tkiva u području trbuha, naročito povezana s razvojem dislipidemije.
Naravno, intenzitet vježbanja nužno je prilagoditi Vašoj dobi i ostalim oboljenjima (komorbiditetima), ali važno je naglasiti kako redovnom fizičkom aktivnosti (na primjer, šetnjom u prirodi ili trčanjem), možemo pozitivno uticati na nivoe lipida u krvi, vrijednosti krvnog pritiska, kao i nivo šećera u krvi, čime utičemo na rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. U svakom slučaju, vježbanje je odličan način da spriječimo nastanak drugih bolesti i produžimo kvalitetan život.
Pravilna ishrana kao osnov zdravog života
Slatkiši koje pojedemo, a čiji šećer ne upotrijebimo za kretanje ili rad, naš organizam „posprema“ u obliku masnoća.
Koliko god zvučalo kao kliše, pravilna ishrana je jedan od osnova zdravog življenja i prevencije velikog broja bolesti. Svima nam je dobro poznato koliko je važna uravnotežena ishrana, s većim udjelom vlakana, a kako bi masnoće trebalo izbjegavati, tj. konzumirati u manjim količinama, naročito trans masti. Ali, često zaboravljamo na slatku hranu kao važan doprinos našim masnoćama. Slatkiši koje pojedemo, a čiji šećer ne upotrijebimo za kretanje ili rad, naš organizam će „pospremiti“ u obliku masnoća.
Važno je napomenuti kako pridržavanjem zdravoj ishrani smanjujemo rizik i od drugih bolesti, poput šećerne bolesti. U ordinaciji porodičnog ljekara možete dobiti popis namirnica koje biste trebali izbjegavati, tj. njihovih „zdravijih“ alternativa, kako biste kontrolisali svoju dislipidemiju ishranom. Kod osoba bez ranijih kardiovaskularnih oboljenja i s nižim rizikom, ljekar će se često odlučiti na pokušaj liječenja dislipidemije ishranom, što znači da uvođenjem vježbanja i pravilne ishrane možemo izbjeći potrebu za lijekovima za snižavanje masnoća.
Dodaci ishrani
Odnedavno se naročita pozornost posvećuje riži crvenog kvasca, koja je imala povoljno djelovanje u jednom kliničkom istraživanju. Važno je naglasiti kako udio aktivne supstance u pripravcima dostupnim u apotekama može varirati, stoga je potrebno uzimati pripravak s udjelom aktivne supstance koji odgovara ispitivanima u studiji.
Takođe, nepoznat je dugoročni efekat riže crvenog kvasca, a upozoravalo se i na prisutnost neželjenih primjesa u nekim preparatima. Dakle, ukoliko razmišljate o uzimanju suplemenata, važno je da se konsultujete sa svojim ljekarom, koji će uzeti u obzir Vaš rizik od kardiovaskularne bolesti, dob, ostale komorbiditete, kao i pridruženu terapiju, i procijeniti odgovara li Vam neki pripravak.
Lijekovi za snižavanje masnoća
Pored smanjenja vrijednosti lipida u krvi, statini imaju blagotvorne efekte za pacijente nakon kardiovaskualrnih incidenata.
Jedni od najčešće prepisivanih lijekova za snižavanje masnoća su statini, koje uzima velik broj ljudi širom svijeta, a čija je efikasnost dokazana u studijama s velikim brojem ispitanika. Temelj su liječenja pacijenata nakon kardiovaskularnih događaja, npr. srčanog infarkta, zbog svojih dodatnih povoljnih efekata, pored smanjenja vrijednosti lipida u krvi. Statini kod manjeg broja ljudi mogu uzrokovati nuspojave poput bolova u mišićima, ali važno je da o svojim tegobama razgovarate s Vašim ljekarom prije ukidanja ovog lijeka. Ponekad je dovoljno prilagođavanje doze lijeka. Ovo se naravno ne odnosi na osobe koje razviju značajne nuspojave, o čemu će najbolje prosuditi Vaš ljekar, zavisno od Vaših tegobai laboratorijskih nalaza.
Kod osoba kod kojih se ciljne vrijednosti lipida ne uspiju postići samo statinima, potrebno je dodati još jedan lijek, a to je često ezetimib. Ukoliko uz redovnu primjenu svih navedenih lijekova i dalje ne postižemo zadovoljavajuću kontrolu masnoća, kod nekih pacijenata će biti potrebno uvođenje novih lijekova koji se primjenjuju potkožno, poput PCSK9 inhibitora.
Tekst preuzet s plivazdravlje.hr