„Kako nedostatak sna narušava naše mentalno zdravlje?“

“Dobar smijeh i dug san najbolji su lijek za sve.”
— Irska poslovica

Nesanica je jedan od NAJČEŠĆIH simptoma u medicini i po učestalosti je 3. ili 4. simptom zbog kojeg se ljudi obraćaju za pomoć svom ljekaru. Pretpostavlja se da, u jednoj kalendarskoj godini, svaka druga osoba ima neki oblik poremećaja spavanja. Procjena je da između 40 i 50% opšte populacije pati od određene vrste nesanice. Postoje različite vrste nesanica: akutna, hronična, pri uspivanju, pri održavanju sna, ranojutarnje buđenje, komorbidna nesanica, psihofiziološke i idiopatske nesanice.

Nesanicom se smatra stanje smanjene količine i kvalitete spavanja. Pojavljuje se kao smetnja usnivanju i/ili nedovoljno spavanje, pri čemu je smanjena kvaliteta spavanja, a pojavljuje se i dnevna pospanost. Ako osoba ima lošu kvalitetu spavanja, tj. budi se umorna, neispavana, nezadovoljna je kvalitetom jutarnje budnosti, preko dana je pospana, tada se smatra da ta osoba pati od nesanice. Nesanica može imati veliki i štetan uticaj na naše mentalno zdravlje. Zdravlje našeg mozga i naše mentalno i emocionalno blagostanje zavise od dovoljnog sna svake noći. Kada često ne spavamo dovoljno, to može dovesti do raznih poremećaja mentalnog zdravlja i pogoršati stanja koja su već prisutna.

Neki od načina na koje nedostatak sna može imati štetan uticaj na naše mentalno zdravlje su:

• Oštećena kognitivna funkcija: Spavanje je ključno za kognitivne aktivnosti kao što su pažnja, fokus, rješavanje problema i konsolidacija sjećanja. Nedostatak sna može dovesti do oštećenja kognitivnih funkcija. Kada svake noći ne spavamo preporučenu količinu sna, to može dramatično ugroziti našu sposobnost da pravilno razmišljamo i donosimo odluke.
• Nestabilnost emocija: Nedostatak sna može uzrokovati pojačane emocionalne reakcije, fluktuacije raspoloženja i povećanu razdražljivost. Gubitak sna može doprinijeti emocionalnoj nestabilnosti. Postaje teže kontrolirati emocije, što dovodi do veće mogućnosti doživljavanja neugodnih emocija poput brige, stresa i tuge. Ova vjerovatnoća se povećava kako se povećava poteškoća regulacije emocija.
• Hronični nedostatak sna povezan je s većom šansom za razvoj anksioznosti i poremećaja raspoloženja, uključujući depresiju. Ovaj povećani rizik može biti posljedica poremećaja normalnog ciklusa spavanja. Nedostatak sna može narušiti ravnotežu neurotransmitera u mozgu, uključujući serotonin i dopamin, koji su svi neophodni za proces održavanja stabilnog raspoloženja.
• Smanjena tolerancija na stres: Adekvatan san pomaže tijelu da se oporavi od posljedica stresa. Pojedinci se mogu teže nositi sa stresom ako nisu imali adekvatnu količinu odmora, što takođe može doprinijeti pojačanim osjećajima napetosti i anksioznosti.
• Smanjena mentalna i fizička izdržljivost: Spavanje je ključna komponenta i mentalne i fizičke izdržljivosti. Kada ne spavamo dovoljno, naša sposobnost da adekvatno odgovorimo na teške okolnosti i da se oporavimo od neuspjeha je smanjena.
• Nemogućnost uključivanja u društvene interakcije: Ljudima koji ne spavaju dovoljno može biti teško da se uključe u društvene interakcije jer njihova sposobnost čitanja društvenih znakova i empatije prema drugima može biti narušena.
• Simptomi slični psihozi: Teška deprivacija sna može dovesti do simptoma sličnih onima kod nekih mentalnih bolesti, kao što su halucinacije, deluzije i paranoja. Nedostatak sna također može dovesti do delirija, što je stanje delirijuma uzrokovano nedostatkom sna. Kada osoba dobije odgovarajuću količinu sna, ovi simptomi će normalno nestati.

Nedostatak kvalitetnog sna može imati negativan uticaj na fizičko zdravlje osobe, a postoji velika veza između fizičkog i mentalnog zdravlja osobe. Nedostatak sna može rezultovati raznim fizičkim zdravstvenim problemima, od kojih neki mogu imati negativan učinak na mentalno zdravlje. Ovi zdravstveni problemi uključuju gojaznost, kardiovaskularne bolesti i oštećenu imunološku funkciju. Nedostatak sna može dovesti do pada produktivnosti, pažnje na detalje i ukupne performanse, a sve to može doprinijeti osjećaju nezadovoljstva i neadekvatnosti.

Kako bi podstakli pozitivno mentalno zdravlje i opštu dobrobit, neophodno je staviti visok prioritet na san i imati redovnu rutinu spavanja. Ako vi ili neko koga poznajete imate periodične poremećaje spavanja i brige vezane za mentalno zdravlje, preporučuje se da dobijete stručnu pomoć od zdravstvenog radnika ili stručnjaka za mentalno zdravlje / ljekara specijaliste psihijatrije.

Mr sci dr med Aleksandar Pejić,
specijalista psihijatrije