Koliko vodimo brigu o mentalnom zdravlju kao društvo i pojedinci?
Zdravlje uopšteno, a unutar njega mentalno zdravlje kao poseban, ali veoma značajan aspekt zdravlja, intimna je i životno vjerovatno najvažnija vrijednost svakog pojedinca, ali i svih ljudskih zajednica.
Mentalno zdravlje je preduslov i temeljna odrednica kvaliteta života. Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno se zdravlje opisuje kao „stanje u kojem osoba ostvaruje svoje sposobnosti, može se nositi sa stresom svakodnevnog života, raditi produktivno i plodno i pridonositi“.
Povećan broj pokušaja ubistava i samoubistava
Proteklih sedmica i mjeseci smo svi imali priliku da, putem medija, pratimo izvještaje o mnogim neželjenim događajima koji se uzrokovani različitim mentalnim oboljenjima. Direktno ili indirektno, svjedočimo samoubistvima i ubistvima u našoj neposrednoj blizini ili samo par stotina kilometara od naših domova. Ubistva ili pokušaji ubistva više nisu „rezervisana“ za kriminalni dio društva, nego se dešavaju u našim porodicama, firmama, ulicama i parkovima. Sve to je posljedica konstantne nebrige za mentalno zdravlje. Kao društvo, ne vodimo računa o mentalnom zdravlju i ta nebriga danas ima snažne posljedice. Kao pojedinici, većina naših građana svjesno zanemaruje simptome i tegobe koje ukazuju na poteškoće mentalne prirode.
U BiH mentalna oboljenja na visokom drugom mjestu
Procjenjuje se da u svijetu od mentalnih poremećaja pati oko 450 miliona ljudi, a da su kod nas različita mentalna oboljenja na drugom mjestu po broju dana bolničkog liječenja. Naučnici naglašavaju činjenicu da su mentalni problemi češći uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego somatske bolesti, te procjenjuju da će depresija do 2030. godine postati prvi vodeći uzrok globalnog opterećenja bolestima. Sve navedeno ukazuje na potrebu za ulaganjem u mentalno zdravlje: rano otkrivanje i liječenje te rehabilitaciju i unapređenje mentalnog, a time i opšteg zdravlja, čime se doprinosi dobrobiti i ekonomskoj koristi pojedinca i društva.
Današnji uslovi života (socijalni, ekonomski i širi društveni uslovi) i uslovi odrastanja više nego ikad prije onemogućavaju i otežavaju ostvarivanje običnih životnih potreba. U gradskim sredinama dolazi do sve veće otuđenosti i sve više izostaju tradicionalni oblici podrške i pomoći. Sve to, u kombinaciji sa konstantnim pritiskom da se mora i može u svemu biti uspješan, da se moramo ostvariti profesionalno i porodično, te konstantna borba za egzistenciju, dovodi do značajno povećanog rizika od mentalnog obolijevanja.
Da bismo sačuvali svoje mentalno zdravlje, šta možemo napraviti? Moramo biti svjesni značaja mentalnog zdravlja. Moramo biti spremni zatražiti stručnu pomoć i moramo prestati smatrati „mentalno zdravlje“ taboo temom.
Povećan broj narcističkih poremećaja ličnosti
Poremećaji poput narcističkog poremećaj ličnosti su sve češći u modernim društvima. Narcizam je psihički poremećaj koji uzrokuje pojačan doživljaj samovažnosti i duboku želju za primanjem pažnje i divljenja. Oni koji boluju od ovog poremećaja vjeruju da su ”važniji” od drugih i imaju malo obzira za tuđe osjećaje. Ipak, iza maske samouvjerenosti krije se krhko samopouzdanje osjetljivo na svaku pa i najmanju kritiku. Da bi se osoba koja pati od ovakvog poremećaja mogla uspješno izliječiti potrebno ju je suočiti sa stvarnošću.
Mentalna oboljenja je moguće uspješno liječiti
Mnoga druga mentalna oboljenja (anksioznost, depresija, PTSP, itd.) se uspješno liječe i dovoljno je samo potražiti stručnu pomoć kod ljekara specijaliste psihijatrije.
U vašem zdravstvenom centru Health Express pregled kod specijaliste psihijatrije možete zakazati svaki dan na brojeve telefona: 051 963 964 i 066 945 944.
Preglede vrši specijalista psihijatrije, dr sci me Aleksandar Pejić.
Posjetite nas na adresi Majke Jugovića 40 u Banjoj Luci i sačuvajte vaše zdravlje.