Meningitis

Meningitis je bolest koju karakterišu upala moždane ovojnice i kičmene moždine. Uzrokuju ga virusi, bakterije, gljivice i iritativno djelovanje hemijskih supstanci.

Opis bolesti

Najčešći uzrok bakterijskog meningitisa su bakterijske infekcije u ostalim dijelovima tijela koje se putem krvi šire na mozak ili kičmenu moždinu. Postoji više vrsta meningitisa, a najčešće se dijele na akutni virusni i bakterijski, te subakutni i hronični meningitis (npr. tuberkulozni, kriptokokni, sifilitički…) koji su blažeg i dužeg toka. Akutni bakterijski meningitis je vrlo teška bolest koja se mora odmah početi liječiti kako bi se spriječila trajna oštećenja. Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (streptokok), Haemophilus influenzae kod djece (sve rjeđe nakon uvođenja vakcinisanja).

Ko obolijeva (faktori rizika)?

Uobičajeni virusni meningitis je blaži i javlja se češće od bakterijskog meningitisa. Zahvata ljude mlađe od 30 godina. 70% infekcija javlja se kod djece mlađe od 5 godina. Najčešće je enterovirusni. Druge su vrste virusnog meningitisa rjeđe, ali i ozbiljnije. Meningokok (uzrok bakterijskog meningitisa) se nalazi u nosu i ždrijelu kod 5% ljudi. Samo mali broj ih obolijeva. Meningokokni meningitis se može pojaviti u epidemijama u zatvorenim grupama, npr. školama s učeničkim domovima i kasarnama. Pneumokok je najčešći uzrok meningitisa kod odraslih. Rizičnu grupu čine alkoholičari, osobe s hroničnom upalom uha, sinusa, zatvorenom povredom glave, pneumonijom ili osobe bez slezene.

Simptomi

Upala disajnih puteva obično prethodi povišenoj temperaturi, glavobolji, ukočenom vratu i povraćanju. Dodatni simptomi koji mogu biti povezani s ovom bolešću su: osjetljivost na svjetlo (fotofobija), promijenjeno stanje svijesti (preosjetljivost, nemir, smetenost, pospanost do kome), zatim bolovi u vratu i mišićima, poremećaj govora i drugi. Kod male djece u dobi od 3 mjeseca do 2 godine simptomi su manje predvidljivi. Temperatura, povraćanje, iritabilnost, grčevi cijelog tijela, krikovi i napetost fontanele najčešći su simptomi, a kočenje vrata može i izostati.

Koje pretrage može napraviti ljekar?

Ljekar može napraviti sljedeće pretrage: lumbalna punkcija i pregled cerebrospinalnog likvora (glukoza, broj ćelija, izolacija uzročnika), rendgenski snimak glave, sinusa i grudnog koša, te CT glave zbog mogućih apscesa ili dubokog otoka mozga.

Liječenje

Liječenje meningitisa provodi se u bolnici. U liječenju bakterijskog meningitisa koriste se antibiotici, zavisno od bakterije uzročnika meningitisa. Antibiotici nisu djelotvorni u liječenju virusnog meningitisa. Za liječenje sekundarnih simptoma, edema mozga, šoka, i epileptičnih napada bit će potrebni i drugi lijekovi.

Komplikacije

Ukoliko se meningitis ne liječi ili se bolest zakomplikuje može uzrokovati:

• gubitak sluha;
• oštećenje mozga;
• gubitak vida;
• gluhoću;
• padavicu;
• slabost udova (pareze).

Kod sumnje na meningitis, odmah se mora zatražiti ljekarska pomoć! Rano liječenje ključ je za dobar ishod.

Prevencija

• Vakcinisanje protiv Haemophilusa influenza-e (djeca u dobi od 2 mjeseca do 4 godine).
• Članovi porodice i ostali koji su bili u bliskom kontaktu s oboljelim od meningokoknog meningitisa treba da prime antibiotik (rifampicin).

Tekst preuzet s plivazdravlje.hr