Opsesivno-kompulsivni poremećaj
Ako ste vizuelni mislilac, vaše opsesivne (nametnute) misli mogu se pojaviti kao izuzetno žive slike ili čak kao „mini filmovi“ koji se odvijaju u vašem umu.
Neki od primjera opsesivnih misli su:
· „Kada budem prelazila preko mosta, sigurno ću se baciti u rijeku“;
· „Stojim na balkonu visoke zgrade i imam neizdrživu želju da skočim“;
· „Imam snažan poriv da tri puta kucnem stvari i lijevom i desnom rukom“;
· „Scene vaših najmilijih okrvavljenih na podu dok ih vi ubijate nožem“;
· „Vizija bakterija koje puze po vašem tijelu dok se osjećate kontaminirano/inficirano“;
· “Zaražen sam nakon što sam golom rukom dodirnuo vrata javnog kupatila!”
· „Ja sam „grozna mama“ jer nisam uvijek 100% zainteresovana za igru sa svojim dijetetom.“;
· Itd.
Jeste li se ikada osjećali kao da su vam misli ili postupci izmakli kontroli? Mnogi ljudi sa opsesivno-kompulsivnim poremećajem (OKP) će učestvovati u ritualima ili ponašanjima koja mogu da oduzimaju vrijeme, ometaju i remete njihov svakodnevni život. Neki se mogu više puta baviti čišćenjem, reorganizacijom stvari, provjeravanjem stvari ili brojanjem stvari. Opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP) je psihijatrijski poremećaj karakterisan ispoljavanjem upornih i nametljivih misli, poznatih kao opsesije, i naknadnim uključivanjem u ponavljajuće ponašanje ili mentalne radnje, koji se nazivaju kompulsije. Poznato je da ovi simptomi uzrokuju značajno oštećenje u nekoliko domena funkcionisanja pojedinca, narušavajući tako njihove svakodnevne aktivnosti i ukupnu kvalitetu života. Opsesije se odnose na ponavljajuće misli, vizije ili želje koje su invazivne, uporne i izazivaju uznemirenost onoga ko ih doživljava. Preovlađujuće preokupacije kod opsesivno-kompulsivnog poremećaja (OKP) obuhvataju brige koje se odnose na kontaminaciju (zaraženost, uprljanost, itd.), nesigurnost u pogledu sigurnosti ili potencijalne štete, sklonost ka simetriji ili preciznosti i nametljive ideje zabranjene prirode.
Kompulsije se odnose na ponavljajuće obrasce ponašanja ili kognitivne procese na koje se pacijenti s dijagnozom opsesivno-kompulsivnog poremećaja (OKP) osjećaju primorani da se uključe kao odgovor na svoje opsesije. Primarni cilj ovih rituala je ublažavanje psihičke boli koja je rezultat opsesija ili spriječavanje pojave očekivanog neželjenog događaja. Najčešći primjeri uključuju prekomjerno pranje ruku, čestu provjeru brava, brojanje ili ponavljanje određenih rečenica.
Fenomen opsesivno-kompulsivnog poremećaja (OKP) često obuhvata obrazac koji se ponavlja, a u kojem opsesije služe kao katalizatori za pojavu brige i stresa, podstičući pogođene osobe da pribjegnu kompulsivnim radnjama kao sredstvu za privremeno ublažavanje ovih emocionalnih stanja. Ipak, ovo privremeno ublažavanje je ograničenog trajanja, a obrazac se ponavlja, često zahtijevajući značajan utrošak vremena i truda. Ozbiljnost opsesivno-kompulsivnog poremećaja (OKP) pokazuje širok spektar, u rasponu od manjih manifestacija do težih manifestacija. Utjecaj poremećaja na pojedince može varirati, pri čemu ga neki smatraju podnošljivim, a drugi doživljavaju značajnu iscrpljenost i poremećaj u svakodnevnom funkcionisanju. Opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP) ima potencijal da ometa profesionalne napore, međuljudske veze i opštu dobrobit pojedinca s OKP-om.
OKP se može pojaviti u bilo kojem trenutku u životu pojedinca, ali se često pojavljuje u djetinjstvu ili adolescenciji. Putanja opsesivno-kompulsivnog poremećaja često ima hroničnu prirodu, ali se takođe može manifestovati u različitim stepenima intenziteta tokom svog života. Određeni pojedinci mogu imati periode remisije, dok drugi mogu vidjeti pogoršanje simptoma kao odgovor na stresne okolnosti.
Liječenje opsesivno-kompulzivnog poremećaja (OKP) je izvodljivo, jer postoji nekoliko terapijskih tretmana koji mogu efikasno pomoći u upravljanju simptomima.
Najefikasnije terapijske intervencije za opsesivno-kompulzivni poremećaj obuhvataju:
· Farmaceutske intervencije, odnosno inhibitori ponovne pohrane serotonina (SRI) uključujući selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina (SSRI), često se koriste u kliničkoj praksi u svrhu ublažavanja simptoma povezanih s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP).
· Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT), preciznije poznata kao prevencija izloženosti i odgovora (ERP), terapijski je pristup koji ima za cilj da pomogne pacijentima da se suoče sa svojim opsesijama i umanje njihovu sklonost da se uključe u kompulzivna ponašanja.
Kombinovana terapija, uključujući mješavinu psihijatrijske / farmakološke intervencije i kognitivno-bihejvioralne terapije (KBT), smatra se optimalnim terapijskim modalitetom u određenim slučajevima. Prisustvo podrške prijatelja i porodice može igrati vitalnu ulogu u životima osoba s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (OKP). Pružanje razumijevanja i empatije od strane drugih koji su bliski pojedincu može igrati značajnu ulogu u smanjenju društvene stigme i pružanju vrijedne emocionalne pomoći. Neophodno je potražiti pomoć stručnjaka za mentalno zdravlje, naročito ljekara specijaliste psihijatrije, ako pojedinac ili neko koga poznaju doživljava izazove vezane za opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP). Implementacija efikasnih intervencija može pružiti značajna poboljšanja u ukupnom blagostanju onih kojima je dijagnosticiran opsesivno-kompulsivni poremećaj (OKP).
Mr sci dr med Aleksandar Pejić,
specijalista psihijatrije