Ovisnost o igranju (digitalnih ili video) igara (4/5)
“Nedavno sam naučio nešto prilično zanimljivo o video igrama. Mnogi mladi ljudi su razvili nevjerovatnu koordinaciju ruku, očiju i mozga igrajući ove igre. Zračne snage vjeruju da će ova djeca biti naši izvanredni piloti ako upravljaju našim avionima.”
Ronald Regan, 40. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država
od 1981. do 1989. godine.
Kao i sve što se radi s mjerom, tako i igranje video igrica može imati određene pozitivne učinke na igrače. Upravo o tome govori prethodna izjava 40. Američkog predsjednika, Ronlada Regana. Problem nastaje kada igranje video igrica počne da dominira našim slobodnim vremenom
Šta u tom slučaju možemo učiniti?
Kako vaše dijete raste, pristup koji odgovara svima ne funkcioniše dobro. Nisu sva djeca ista kada su ekrani i tehnologija u pitanju. Neka djeca mogu da se samoregulišu i mogu čak spustiti ekrane kako bi izašla vane bez da ih vi pitate. Druga djeca postaju primjetno anksioznija i brže gube živce kada provode mnogo vremena pred ekranima. Morat ćete odlučiti koliko „ekrana“ ćete dozvoliti vašem djetetu da koristi svaki dan i šta je primjerno vašem djetetu i njegovom stilu života.
Razmislite o primjeni istih pravila na stvarno i virtuelno okruženje vašeg djeteta. U oba slučaja, igrajte se sa svojim djetetom, učite dobroti, budite uključeni i znajte ko su prijatelji vašeg djeteta i šta vaše dijete radi s njima. Takođe, imajte na umu da je kvalitet medija kojima je vaše dijete izloženo važniji od vrste tehnologije ili količine vremena provedenog. Potaknite aktivno vrijeme ispred ekrana umjesto pasivnog vremena ispred ekrana.
Aktivno vrijeme ispred ekrana je kada komunicirate s drugim ljudima koje poznajete ili kada ste kognitivno ili fizički angažirani. Na primjer, igrajte obrazovne igre ili igre koje zahtijevaju od igrača da zajedno nešto naprave. Ostale opcije su fitnes igre koje zahtijevaju kretanje tokom igranja. Pasivno vrijeme ispred ekrana uključuje gledanje ekrana s minimalnim kognitivnim angažmanom, kao što je skrolovanje kroz društvene mreže, gledanje video zapisa na mreži ili igranje jednostavnih igrica.
Postavite razumna ograničenja za vrijeme koje dijete provodi ispred ekrana i vrste video igara, posebno ako vaše dijete koristi ekrane ometa uključivanje u druge aktivnosti.
Uzmite u obzir ove savjete:
• Slijedite smjernice za vrijeme ispred ekrana, poput onih koje predlaže Američka akademija za pedijatriju. Te smjernice dozvoljavaju maksimalno dva sata dnevno ispred ekrana za djecu adolescentskog uzrasta.
• Organizujte druge metode opuštanja i zabave, kao što su šetnja, igranje društvenih igara ili čitanje knjige.
• Podstaknite ravnotežu između vremena ispred ekrana i aktivnosti koje zahtijevaju lične društvene interakcije, kao što su porodične aktivnosti ili vannastavne aktivnosti.
• Kreirajte strukturirano vrijeme bez ekrana, kao što su tokom obroka, ujutro i prije spavanja.
• Razmislite o korištenju aplikacija koje kontrolišu koliko vremena vaše dijete može koristiti uređaj. Postoji nekoliko, lako dostupnih, potpuno besplatnih aplikacija poput Google Family Link, Digital Wellbeing, itd.
• Držite ekrane podalje od spavaćih soba.
• Zahtijevajte da se svi uređaji pune izvan spavaćih soba noću.
• Saznajte više o kategorijama ocjenjivanja igara i dozvolite svojoj djeci samo igranje video igrica koje odgovaraju njihovom uzrastu.
Ako ste zabrinuti zbog toga što dijete ili voljena osoba koristi vrijeme ispred ekrana, savjetovanje sa specijalistom za ponašanje ili ovisnosti može pomoći u određivanju mogućnosti liječenja.
dr med mr sci Aleksandar Pejić
specijalista psihijatar